I.Sarajevo: Smanjena maloljetnička delinkvencija
Ona je navela da je 13 maloljetnih izvršilaca krivičnih djela dobi od 16 do 18 godina, a tri od 14 do 16, dok su dvojica povratnici u izvršenju krivičnih djela.
"Maloljetnici uglavnom vrše krivična djela iz oblasti imovinskih delikata, riječ je o krađama i teškim krađama čija materijalna vrijednost nije velika, te sporadični slučajevi oštećenja tuđe stvari, tjelesne povrede i slično", naglasila je Tešićeva.
Ona je napomenula da su maloljetnici često i oštećena strana, tako da je za devet mjeseci izvršenjem 10 krivičnih djela teške tjelesne povrede, ugrožavanje bezbjednosti, pokušaj otmice, nasilje u porodici, zapuštanje i zlostavljanje, oštećeno 17 maloljetnika, od čega je 10 muškog, a sedam ženskog pola.
Prema njenim riječima, najčešći izvršioci krivičnih djela u kojima su oštećeni maloljetnici su lica starija od 21 godine.
Ona je dodala da je, uprkos složenoj problematici koja prati rad policije, odnos prema maloljetnicima krajnje profesionalan, o čemu najbolje govori podatak da do sada nije bilo pritužbi roditelja na odnos i rad policije.
Tešićeva je istakla da policija redovno i u kontinuitetu provodi preventivne aktivnosti iz oblasti maloljetničke delinkvencije, kao što su zabrana točenja i prodaje alkoholnih pića maloljetnicima u ugostiteljskim objektima i trgovinskim radnjama, a organizuje i stručna predavanja u školama, okrugle stolove i javne tribine.
"Smatramo da, osim policije, i druge institucije u znatnoj mjeri preventivno mogu uticati na smanjenje maloljetničke delinkvencije, prije svega porodica kao osnovna ćelija društva u kojoj se formira ličnost, škola, centri za socijalni rad, ustanove kulture, sportska udruženja, komunalna policija, inspekcijski organi", naglasila je Tešićeva.
Ona je napomenula da prvenstveno porodica i škola mogu i moraju prepoznati devijantna ponašanja maloljetnika i o tome obavještavati policiju ili druge institucije s ciljem blagovremenog regovanja i sprečavanja da to preraste u kriminalne aktivnosti.