Kako zaštiti djecu od sadržaja sa interneta?

S obzirom na ozbiljnost o ovoj temi trebalo bi se govoriti svakodnevno i organizovati predavanja u većini škola. 

Učenici su svjesni zamke u koju mogu upasti ako se upuste u razgovor sa neznacima sa društvenih mreža, zato su oprezni. Društvene mreže, kažu , koriste samo za razgovor sa drugarima iz škole.

- Mislim da su te zamke kada se neko stariji predstavi kao da je naše godište i npr. može nas pozvati negdje i na tom mjestu nas može oteti, rekla je Dunja Simičević.

Pedofili bez obzira na kulturne razlike, obrazovanje i materijalni status imaju sličan pristup djeci. Upoznaju ih na različite načine. Pronalaze lične podatke u korisničkim profilima, na različitim aplikacijama za razmjenjivanje poruka.

- Oni se putem foruma predstavljaju kao naši vršnjaci, šalju nam viceve i na taj način pridobijaju našu pažnju i stepen povjerenja raste i dolazi do susreta. Ne smijemo dati svoje ime, adresu elektronske pošte, broj telefona, ime škole koju pohađamo, adresu stanovanja i korisnička imena i lozinke, naglasio je Andrej Đurić.

Razgovor sa roditeljima obavezan je ako neko nepoznat traži da se sastanete s njim, savjetuje mladi predavač.

- Dosta djece misli da se ne treba povjeriti svojim roditeljima. Mi bez dopuštenja roditelja ne smijemo ništa da radimo, ako i bilo ko se javi, trebamo prvo da se obratimo svojim roditeljima, dodaje Đurić.

Osim podučavanja učenika, važno je i roditelje upozoriti na neprimjerene sadržaje do kojih djeca dolaze koristeći internet. Samo zajedničkim djelovanjem možemo spriječiti neželjene posljedice, poručuju domaćini.

U Bosni i Hercegovini iskorištavanje djece ili maloljetnih osoba za pornografiju krivnično je djelo. Podaci dobijeni na osnovu istraživanja zemalja u regionu pokazuju da je od djece koja redovno koriste internet svako peto dobi od 10 do 17 godina bilo izloženo neprimjerenim seksualnim ponudama.