Pad turske lire uzrokovan gasnim sporazumom s Moskvom

Kriza ruske valute, izazvana padom cijena nafte (za koji mnogi analitičari tvrde da je glavno američko oružje u pokušaju da se devastira ruska ekonomija i smijeni rusko rukovodstvo) snažno pogađa "tržišta u nastajanju" iz kojih investitori naglo odlaze.

Ovaj razvoj situacije naročito se osjeća u Turskoj, gdje je lira pala na 2,41 za jedan američki dolar, odnosno 3,03 za jedan evro.

Turska lira je sada pala na niže stope nego u januaru ove godine kada se Ankara našla pred velikom valutnom krizom, koja je spriječena tek hitnom intervencijom Centralne banke i povećanjem kamatne stope.

Mnogi analitički portali primjećuju da se lira našla u velikim problemima neposredno nakon turskog približavanja Rusiji.

Prije nekoliko dana Rusija je poručila EU da zbog opstrukcija neće graditi Јužni tok već će pokrenuti veliko energetsko partnerstvo s Ankarom.

Za vrijeme Putinove posjete Turskoj, mnogi su spekulisali da bi se Ankara mogla naći na meti snažnog pritiska Zapada zbog saradnje s Rusijom, u vrijeme dok se pokreće žestoka antiruska kampanja, kojoj bi konačan cilj mogla biti "smjena režima" u Moskvi.

Liru, takođe, pogađaju i unutarašnja politička zbivanja u Turskoj. Turske vlasti pokrenule su, kako navode na Zapadu, progon opozicionih novinara.

Dvadesetak novinara je uhapšeno, a vijest su vrlo loše primili u Evropi - što se, navodno, negativno odrazilo na raspoloženje investitora.

Dodatni "šamar" EU dao je nedavno turski predsjednik Tajip Ergdogan kada je poručio Briselu da gleda svoja posla.

Analitičari ukazuju i na činjenicu da je pad vrijednosti rublje djelimično uzrok pada lire, jer su Rusija i Turska predvodnice tzv. tržišta u nastajanju.

Uz njih, u tu grupu spadaju i Kina, Indija, Brazil, Iran, Meksiko, Indonezija, Saudijska Arabija, pa i Јužna Koreja.