David: Priznanje značajnije za knjigu nego za pisca

David je rekao da bi volio da se sretne i sa čitaocima u Banjaluci, kako bi im predstavio svoje djelo "Kuća sećanja i zaborava".

Ova nagrada svake godine pred književnike postavlja nove ciljeve, ali i nestrpljenje kada se u javnosti prvi put pojavi širi izbor. Sa ovim književnim oreolom knjiga dobija neki drugi život, jer se istog momenta nalazi u centru pažnje zaljubljenika u knjigu.

- Nagrada je, po meni, mnogo značajnija za knjigu nego za pisca, jer to je jedina nagrada koja postoji na našim prostorima da skreće pažnju čitaoca na knjigu i time povećava njen tiraž i dozvoljava im da sami odluče da li je bila vrijedna pažnje ili ne - rekao je David.

Roman Filipa Davida, kako je objasnio žiri, sugestivna je studija zla - zla u istoriji, zla u čovjeku - koja sučeljava četiri životne priče, Јevreja stradalnika i njihovih porodica u potresnom svjedočenju sačinjenom od dnevnika, pisama i snoviđenja. U skladno komponovanom romanu, kaže žiri, sreću se san i java, patnja i želja, stvarnost i mogućnost, mitsko i mistično, dokument i fikcija.

- Volio bih da svaki čitalac roman pročita na svoj način, jer sam u uvjerenju da svaki od njih nadgrađuje knjigu, dodaje ono što, pisac možda i nije imao na umu, kada je pisao knjigu - istakao je David.

Glavni junak romana, Albert Vajs, još od djetinjstva je imao prilike da promijeni svoj identitet. Nakon što je 1942. pod okriljem užasnog rata ostao bez roditelja i brata Elijaha, neko vrijeme je proveo u njemačkoj porodici gdje ga nazivaju Hans i nude mu da zamijeni njihovog nestalog sina i tako se spasi od sigurnog pogroma. Albert se tada ipak odlučuje da sačuva svoj identitet i pobjegne od njemačke porodice koja ga je umalo usvojila. Mnogo godina kasnije, na jednoj od konferencija o Drugom svjetskom ratu na kojima učestvuje, Vajs lutajući noću njujorškim ulicama nailazi na "Kuću sjećanja i zaborava". U jednoj od prostorija ovog neobičnog zdanja pohranjeno je nepregledno istorijsko pamćenje.

- Vodio sam se time da pričam tako da je zanimljivo za čitanje, a da uzgred ispričam jednu priču koja je karakteristična za naše podneblje - objasnio je David.

Albert u jednom ekranu u "Kući sjećanja i zaborava" može da, kao na filmu, vidi scene stradanja svojih roditelja i Elijahovog nestanka za koji se osjeća krivim, jer je mlađi brat bio povjeren njemu na čuvanje. Ogromni bol koji je osjetio jače no ikad može da nestane ako on u sljedećoj prostoriji ove čudesne kuće izbriše sopstveno pamćenje ili, čak, iščezne poput svog rođaka, čuvenog iluzioniste Hudinija (Erika Vajsa). Hoće li Albert iskoristiti posljednju šansu da promijeni svoj identitet u skladu sa riječima jednog svog prijatelja i sunarodnika "Pamćenje je strašnije od svakog zaborava" ili će odlučiti da ostane to što jeste, bez obzira na bol koji ga razdire?

Filip David je autor više TV drama, filmskih scenarija ("Okupacija u 26 slika", "Pad Italije", "Ko to tamo peva", "Bure baruta"…), knjiga pripovjedaka ("Bunar u tamnoj šumi", "Zapisi o stvarnom i nestvarnom", "Princ vatre"), romana "Hodočasnici neba i zemlje", knjige eseja "Fragmenti iz mračnih vremena" i "Јesmo li čudovišta", "Svetovi u haosu". Dobitnik je priznanja: Nagrada Mladosti, Milan Rakić, BIGZ-ova i Prosvetina nagrada za najbolju knjigu godine, te Andrićeve nagrade.