Migraciona kriza: Može li EU da uči od Australije?
Posmatrači, međutim, upozoravaju da ova prilično sporna politika koju sprovodi Australija, ne može biti model za Evropsku uniju, s obzirom da je, kako ukazuju, nemoralna i vjerovatno nezakonita kako sa evropskog, tako i sa međunarodnog pravnog stanovišta, prenosi AFP.
Pritisak na EU da se pozabavi s ogromnom krizom, eskalirao je nakon što se više od 700 ljudi, proteklog vikenda utopilo kada se prepun brod otisnuo sa libijske obale.
Australijski ministar za imigraciju Piter Daton izjavio je da ne bi mogao da preporuči Evropi šta da radi. "To je pitanje za vlade evropskih zemalja, nije na nama da dijelimo savjte", rekao je, ali je dodao da je Australija zaključila da je vraćanje brodova sa migrantima bezbjedno i da to funkcioniše.
Ubrzo nakon dolaska na vlast u septembru 2013, australijska konzervativna vlade pokrenula je Operaciju suverenih granica na čelu sa vojskom da bi zaustavila priliv brodova sa migrantima koji su pod prethodnom laburističkom administracijom, pristizali gotovo svakodnevno.
Prema novoj politici, mornarica presreće brodove sa tražiocima azila i vraća ih tamo odakle su došli, uglavnom u Indoneziju, ili ih šalje u obalske centre za obradu u Papua Novoj Gvineji i Nauru u Pacifiku. Čak i ako dokažu da su izbjeglice, migrantima je zabranjeno doseljavanje u Australiju i kao opciju imaju ili da se vrate kući, ili da žive u Papua Novoj Gvineji, Nauruu ili čak u osiromašenoj Kambodži, u skladu sa bilateralnim sporazumima.
Daton je rekao da u proteklih 17 mjeseci nije zabilježena nijedna smrt migranata na moru na putu ka Australiji, nakon što je oko 1.200 ljudi na taj način stradalo za vrijeme prethodne vlade. Borci za prava izbjeglica i ljudskih prava kažu, međutim, da je sadašnjom politikom Australija samo prebacila odgovornost na druge zemlje.
"Vlada je zauzela pobjednički stav, ali realnost je da to što brodovi ne pristižu, ne znači da je njihov priliv stao", objašnjava DŽejn Mekadam, ekspert za međunarodno izbjegličko pravo na Univerzitetu u Novom Јužnom Velsu. To, prema njenim riječima, samo znači da je problem prebačen na druge zemlje, a brodovi će nastaviti da pristižu sve dok ne budu riješeni ključni uzroci njihovog raseljavanja.
"Australija nije dio nijednog regionalnog sistema ljudskih prava i nešto od ovoga što ona primjenjuje, prema Evropskoj konvenciji o ljudskih pravima, bilo bi proglašeno nezakonitim ", upozorava Mekadam.
Ujedinjene nacije oštro kritikuju australijsku politiku prema migrantima i navode da je Kanbera prekršila obaveze koje je preuzela kao potpisnica Konvencije o izbjeglicama 1951. godine, a prema kojima mora ljudima da obezbijedili pristup azilu.
I direktorka organizacije "Hjuman rajts voč" Ilejn Pirson kaže da bi bilo pogubno kada bi EU usvojila sličan stav i počela da vraća brodove.
Migracioni talas prema Evropi, uglavnom preko Italije, povezan je sa pogrošanom bezbjednosnom situacijom u Libiji, a EU traži načine da odgovori na ovaj problem.