Galijašević: Islamsko društvo na Balkanu se gradi iz BiH
"Desetine nama poznatih ljudi iz odreda 'El Mudžahedin' /iz Sandžaka, sa Kosova i iz Makedonije/ su prisutni i učestvuju u organizaciji sukoba i stvaranju islamskog društva u Makedoniji. Takozvane oslobodilačke vojske Makedonije ili Kosova ili Preševske doline - predstavljaju jednu formu pod kojom nastupaju islamističke i terorističke strukture i pojedinci povezani sa BiH", ističe Galijašević u intervjuu Srni.
Galijašević precizira da su ti pojedinci Kemal Murić /Sandžak, Rožaje/, Belmir Tumbul /Sandžak, Prijepolje/, Husein Ademi /Makedonija, Skoplje/, koji često dolazi i boravi u BiH, Sabahudin Izairi /Makedonija, Tetovo/, koji takođe putuje često u Sarajevo i BiH, zatim DŽevad Rizvanović iz Skoplja, koji putuje po BiH i Kosovu, Seljadin DŽeza zvani Hodža iz Skoplja, nekadašnji komandant makedonskih mudžahedina Muhamed Hadafan Gamili, vjerski vođa makedonskih mudžahedina šeik Ahmed Ali Sedan, Idriz Biljbani, koji djeluje u Prištini, a boravi u BiH i na Kosovu, Adin Hajradinović iz Peći, te Rizvan Cazimi zvani kapetan Leši iz Preševske doline, koji živi na Kosovu.
"Za regrutaciju i operativno djelovanje islamske ekstremističke i terorističke mreže na Kosovu od posebnog značaja su brojne registrovane i neregistrovane islamske nevladine organizacije koje su aktivne na Kosovu, a naročito one pod čijim okriljem deluju islamski ekstremisti", ističe Galijašević.
Galijašević navodi da su od njih najvažnije Saudijski komitet združene pomoći za Kosovo, Islamska humanitarna fondacija "El Haramejn", Al vakh al Islami, Svjetski savez muslimanske omladine, Islamska internacionalna organizacija za pomoć, Globalna fondacija za pomoć, Društvo za oživljavanje islamskog nasljeđa i Kaliri il Mileris, odnosno "vrhovna dobrota".
"Da napomenemo i da je u martu 2013. godine na Kosovu zvanično registrovana prva politička partija islamskih fundamentalista - 'Islamski pokret ujedinjenja' /skraćenica na albanskom LISBA/, koja propagira panislamističke ideje formirane od radikalnih sunitskih lidera", napominje Galijašević.
On je precizirao da je nezvanični partijski lider Fuad Ramići, koji je tokom 1990-ih godina ratovao u BiH i koji smatra da "država ne može biti demokratska ukoliko ona nameće sekularizam".
"Ramići je povezan sa 'Muslimanskim forumom Kosova', koji je sa svoje strane ogranak fundamentalističke 'Evropske muslimanske mreže', koju predvodi Tarik Ramadan. LISBA je takođe tijesno povezana sa religioznim organizacijama u BiH i koordinira svoja dejstva sa sličnim grupama u Albaniji i Makedoniji. LISBA predstavlja formalan dokaz aktivnosti 'Muslimanske braće' na Balkanu, koje podržava prevashodno Katar", napominje Galijašević.
Galijašević je upozorio da se islamsko društvo u Makedoniji i na Balkanu gradi iz BiH, a da je islamsko društvo u BiH plan i nasljeđe Alije Izetbegovića.
"Od 1991. do 2001. godine - cijelu jednu deceniju, takva BiH je predstavljala najvažniji centar svjetskog terorizma. U drugom mjesecu 1996, najvažnija Al Kaidina vojna formacija na planeti - odred 'El Mudžahedin" brojao je 1774 vojnika, i ne samo vojnika nego i propovjednika. Poslije rata u BiH, planski i uz blagu podršku zapadnih obavještajnih službi, nekažnjeni nakon zločina, raširili su se po Balkanu i Evropi, ali i po cijelom svijetu", navodi on.
Galijašević naglašava da je nesumnjiv njihov doprinos razvoju ekstremnih islamističkih formacija na Kosovu i Makedoniji. "Ono što je Avganistan dao BiH, to je islamistička mreža iz BiH dala cijeloj Evropi. I takozvana Oslobodilačka vojska Kosova i druge vojne formacije su bile pod uticajom mudžahedina iz BiH", napominje Galijašević.
On smatra da je napad u Makedoniji jasan dokaz da je saradnja militantnog islamističkog faktora u regionu Balkana na najvišem nivou, personalno i organizaciono.
"Vehabije iz BiH, sa Kosova, Sandžaka i Makedonije su međusobno povezane, vrše zajednička predavanja, okupljanja, finansiranje zajedničkih projekata i orijentisani su na BiH kao bazu, centar upravljanja i djelovanja", upozorava Galijašević.
On ističe da, iako vehabijske vođe iz BiH formalno ne upravljaju strukturama na Kosovu, Sandžaku i Makedoniji, ipak, logistička podrška, finansiranje terorizma i izvori vjerske i političke podrške kreću iz BiH, čime je uticaj islamista iz BiH ogroman i neosporan.
Galijašević u tom pogledu ocjenjuje da su Sud i Tužilaštvo BiH, na čelu sa Meddžidom Kreso i Goranom Salihovićem, "kišobran" i zaštita svakom potencijalnom i aktivnom teroristi u BiH, te glavni krivci za tako kriminalizovani odnos pravosudnih institucija prema radikalnim islamistima i teroristima.
"To je posebno tužilaštvo, koje ciljano guši istrage protiv nosilaca političke podrške ekstremistima, i koje ima pravo i obavezu voditi istrage, podizati optužnice, boriti se da pred sudskim instancama nosioci ovih ideologija i aktivnosti budu kažnjavani, a koje se pretvorilo u obavještajno-propagandni centar koji se bavi politički motivisanima zaštitama mudžahedina i visoko pozicioniranih kadrova SDA, pa i predsjedavajućeg Parlamentarne Skupštine BiH Šefika DŽaferovića - po cijenu da provede fiktivnu istragu protiv generala Sakiba Mahmuljina, ali da se krug odgovornih izvršilaca i naredbodavaca ne širi", navodi Galijašević.
On ističe da prava borba protiv terorizma počinje u samom društvu, nastavlja se u bezbjednosnim agencijama, ali završava u pravosudnim. "Međutim, i društvo, bezbjednosne agencije i pravosuđe su slabi, korumpirani i nesposobni za ovakvu borbu", upozorava Galijašević.
Kad je riječ o bezbjednosnim agencijama u regionu, Galijašević napominje da je njihova saradnja uvijek vezana samo za određeno vrijeme i određenu konkretnu akciju, ali nije permanentna i nije intenzivna.
"Јoš ne postoji spremnost da se u potpunosti nadziru i kontrolišu sve identifikovane grupe radikalnih islamista u regionu, te da bezbjednosne agencije iz BiH, Srbije, sa Kosova i Makedonije preduzimaju adekvatne mjere sinhronizovano i kontinuirano", smatra Galijašević.
On napominje da je saradnja među bezbjednosnim agencijama nedovoljna i svedena na razmjenu informacija o već utvrđenim počiniocima krivičnih djela za kojima je izdata međunarodna potjernica, što doprinosi tome da se slanje boraca na ratište u Siriju odvija nesmetano.
"Vrlo malo radikalnih vođa odlazi na ratište i uglavnom je riječ o manje poznatim, mladim licima koji iz socijalno-ekonomskih razloga ili zbog ideološke indoktrinacije islamističkom ideologijom odlaze ratovati u Irak i Siriju", pojašnjava Galijašević.
Ocijenivši da je prijetnja globalna, a samim tim i regionalna, Galijašević navodi da i odgovor treba biti takav, ali da dileme ostaju: kako ratovati protiv terorizma - globalno ili regionalno, diplomatski ili vojno.
"Strategija Evrope se, prije svega, zasniva na prevenciji terorističkih napada pojačanim djelovanjem obavještajnih službi i aktivne međunarodne razmjene obavještajnih podataka, a zatim i sprečavanjem pranja novca i presijecanjem kanala kojima pojedinci, organizacije ili države finansiraju teroriste", navodi Galijašević.
On dodaje da EU, takođe, gradi viziju prevencije dalje eskalacije terorizma posredstvom rješavanja regionalnih sukoba, prije svega na Bliskom i Srednjem istoku, odnosno u Sredozemlju.
Nažalost, napominje Galijašević, borba protiv terorizma se mora prilagoditi i minimumu zajedničkih interesa velikih sila koje slijede logiku vlastitih ekonomskih i drugih interesa, vrlo često izazivajući nestabilnost u cijelim regionima i kontinentima.
"Nadam se da naš region neće biti, ponovo, poligon za takve vrste sukoba u kojima bi ova teroristička infrastruktura mogla uzrokovati nepopravljive posljedice i da napad na Makedoniju neće biti početak otvaranja novog islamističkog fronta i ratišta", istakao je Galijašević.
Razgovarao: Saša KRSMAN