Mistrali umjesto u Rusiju idu u Kinu
Francuska se ozbiljno muči da riješi slučaj "Mistral". Nosači helikoptera, pravljeni po ruskoj mjeri, od kojih je jedan već završen, ostali su "zarobljeni" u francuskom brodogradilištu zbog sankcija Zapada Moskvi i sasvim je neizvjesno šta će na kraju s njima da se dogodi.
Francuska i Rusija su 2011. godine sklopile ugovor o izgradnji dva nosača helikoptera koji su krajem 2014. i 2015. trebalo da budu isporučeni Moskvi. Ukrajinska kriza iz temelja je uzdrmala odnose Zapada i Rusije. A Francuzi su u tome – s ugovorom o izgradnji dva nosača helikoptera vrijedna 1,2 milijarde evra – bili kolateralna šteta.
Pod pritiskom saveznika Pariz je morao da odloži isporuku jednog nosača – "Vladivostok" – uz obrazloženje da će konačna odluka biti donijeta u zavisnosti od rješavanja ukrajinske krize. Lijep odgovor, ali za Rusiju neprihvatljiv. Ugovor je precizirao da prvi "mistral" treba da bude isporučen 14. novembra 2015. godine – u svakom drugom scenariju Francuska je gubitnik, jer treba da plaća "penale". Za svaki mjesec zakašnjenja pet miliona evra.
Zvanična Moskva, mora se priznati, djelovala je mirno pokazujući veliko razumijevanje za Francusku koja se našla između čekića i nakovnja. Parizu je ponuđeno najjednostavnije rješenje: ako ne isporučite brodove vratite novac, uvećan za odštetu zbog zakašnjenja.
Pariz je mjesecima odugovlačio s odgovorom ponavljajući da nije zreo trenutak za isporuku brodova Rusiji. I onda je konačno uslijedila ponuda: Francuska je spremna da Rusiji vrati 785 miliona evra. Uz uslov da se Moskva, u pisanoj formi, obaveže da neće praviti problem u slučaju da "mistrali" budu prodati nekom drugom kupcu.
Ispostavilo se da ovaj drugi uslov za Moskvu nije nikakav problem. Francuski nosači aviona, tvrde vojni eksperti, nisu nešto bez čega ruska mornarica ne može. Skupi su tako da bi, u slučaju povrata novca, Rusija mogla da ga utroši na neke druge vojne projekte.
Sporna je, naravno, količina novca koji je Pariz spreman da vrati. Ruska računica je prilično drugačija i ona kaže da Francuska treba da isplati više od 1,1 milijarde evra.
U priču o "mistralu" posljednjih dana ubacuju s još neki važni detalji. Prvo su francuski mediji objavili izjave tamošnjih zvaničnika da ovi nosači helikoptera ne mogu da se daju na upotrebu francuskoj mornarici jer bi prepravke koštale nekoliko stotina miliona evra. U "Figaru" pojavila se, zatim, priča da bi mistrale trebalo prebaciti u neki zabiti vodeni kutak planete i tamo ih potopiti. Na kraju, u "Mondu" je lansirana i varijanta da bi brodove trebalo isjeći i prodati kao staro gvožđe. Ovaj poduhvat koštao bi skromnih oko 20 miliona evra.
Ispostavlja se, međutim, da najnovije priče o sudbini ova dva nosača helikoptera imaju dublju pozadinu. Posljednjih mjeseci Pariz nije sjedio skrštenih ruku i trudio se svim silama da pronađe nekog novog kupca za "mistrale". Na spisku potencijalnih kupaca bili su: Brazil, Kanada, Danska, Holandija, Indija i Kina.
Izgleda da je među ovim državama najozbiljniji kandidat Kina koja užurbano jača svoju ratnu mornaricu a nosači helikoptera odlično bi se uklopili u vojnu doktrinu Pekinga na moru.
O ovakvom završetku priče s "mistralima" mediji izvještavaju s mnogo zadrške, ali se kockice polako sklapaju. Tako je ruski informativni servis Sputnjik objavio da je planirana posjeta dva francuska ratna broda Šangaju. Јedan od ovih brodova je nosač helikoptera "Mistral akonit". Pretpostavlja se da bi tokom boravka u Šangaju kineski stručnjaci mogli detaljno da pregledaju brod i poslije toga daju zeleno svjetlo za kupovinu.
Јedina prepreka u ovom francusko-kineskom poslu mogla bi da bude odluka EU iz 1989. o zabrani prodaje oružja Kini. Mediji, međutim, ukazuju da bi i ta prepreka mogla da bude lako "preskočena". Francuska može da isporuči Pekingu brodove bez naoružanja koje bi kasnije, zaobilaznim putem, ipak stiglo u kineska ruke.