NSRS o više nacrta zakona (VIDEO)
Prema ovom aktu, Poreska uprava Srpske nadležna je za vođenje jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa, kao i za inspekcijski nadzor nad obavezom registracije subjekata. Zakonskim rješenjima definisani su i slučajevi kada Poreska uprava može uskratiti dodjelu jedinstvenog identifikacionog broja.
Poslanici pozicije i opozicije imali su zamjerke na dio rješenja koja se odnose na ovlaštenja inspektora, navodeći da je problem što inspektori imaju ovlaštenja da zatvore preduzeće na 15 dana ako utvrde nepravilnosti u radu.
Ministar finansija Zoran Tegeltija istakao je da je zakonskim rješenjima onemogućen dogovor inspektora i vlasnika firmi.
- Nadam se da ćemo u javnoj raspravi poboljšati ova zakonska rješenja. Inspektori neće imati ovlaštenja da nasumice vrše kontrolu privrednih subjekata - istakao je Tegeltija u završnoj riječi.
Naglasio je da su sve zakonske mjere usmjerene na poslodavce koji ne prijavljuju radnike i koji se bave neregistrovanim djelatnostima.
Razmotren Nacrt zakona o inspekcijama
Narodni poslanici razmotrili su izmjene i dopune Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj, kojim se redefinišu ovlaštenja inspektora Republičke uprave za inspekcijske poslove, kao i inspektora u jedinicama lokalne samouprave u pogledu ovlaštenja. Nacrtom je definisao da inspektor, ako u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen propis, rješenjem izriče mjeru zabrane obavljanja djelatnosti na period najmanje 15 dana, a najduže do otklanjanja nepravilnosti. Zakonom je predviđeno da o žalbi na rješenje inspektora o zabrani obavljanja djelatnosti odlučuje Odbor za rješavanje žalbi koji formira Vlada.
Poslanik SNSD Dragoljb Davidović rekao je da podržava zakonska rješenja koja idu u pravcu suzbijanja sive ekonomije u Republici Srpskoj, ali da se ne slaže s odredbom koja predviđa zatvaranje privrednog subjekta.
Poslanik SNSD Svetozar Јovanović smatra da predloženi nacrt zakona do konačnog prijedloga treba pretrpjeti drastične promjene.
- Republici Srpskoj su potrebni liberalni, a ne represivni zakoni jer postoji mnogo načina da se u Srpskoj stane u kraj sivoj ekonomiji - istakao je Јovanović.
Poslanik SNSD Milan Kovač smatra da predloženi nacrt zakona stvara klasični sukob nadležnosti, ističući da se ovim narušava pravni sistem.
Poslanik Napredne Srpske Adam Šukalo smatra da predlagač treba da povuče iz skupštinske procedure ovaj nacrt zakona, koji je neprihvatljiv za privrednike u Srpskoj.
Poslanik SDS Miladin Stanić smatra da je ovaj nacrt zakon neprihvatljiv za većinu privrednika u Srpskoj.
Razmotrene izmjene Zakona o sistemu javnih službi
Poslanici NSRS razmotrili su Nacrt zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sistemu javnih službi, kojim je propisano da djelatnosti za koje se osnivaju ustanove mogu obavljati samo subjekti registrovani u skladu s odredbama ovog zakona.
Ovim nacrtom zakona propisuje se da inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Republička uprava za inspekcijske poslove i inspektori jedinica lokalne samouprave.
Nacrt zakona je dio seta zakona kojima se sprovodi reforma privrednog sistema u Republici Srpskoj.
Razlozi za njegovo donošenje sadržani su u potrebi suzbijanja i sprečavanja sive ekonomije u Srpskoj, navodi se u obrazloženju nacrta.
Izmjene Zakona o komunalnoj policiji
Narodna skupština razmotrila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnoj policiji, kojima je proširen nadzor ove policije i na propise kojima se uređuje registracija subjekata za obavljanje djelatnosti.
Ministarka uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić istakla je da se zakonskim rješenjima uređuje pravo i dužnost komunalnog policajca da uzima u postupak prijave, zahtjeve građana i pravnih lica, te da o svom postupanju obavještava podnosioca prijave.
- Ovim aktom dato je ovlaštenje komunalnom policajcu da rješenjem može zabraniti obavljanje djelatnosti - rekla je Rešićeva, obrazlažući zakonska rješenja, i naglasila, da se zakonom uređuje i drugostepena nadležnost Odbora za rješavanje žalbi u postupcima zabrane obavljanja djelatnosti.
Razmotrene izmjene Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti
Parlament Srpske razmotrio je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti, kojim se predviđa uvođenje jedinstvene elektronske aplikacije kod registracije preduzetnika. Kao novina omogućava se povezivanje registracionih organa s Agencijom za posredničke, informatičke i finansijske usluge, Poreskom upravom Republike Srpske, kao i drugim institucijama nadležnim za postupak registracije preduzetnika putem jedinstvene elektronske aplikacije.
Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi usklađivanja zakona sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama u Republici Srpskoj i smanjenja sive ekonomije, navodi se u obrazloženju ovog nacrta zakona.
Produžen rok za zaključivanje ugovora o otkupu stana
Izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji državnih stanova precizirano je da je rok za zaključivanje ugovora o otkupu stana produžen do 30. juna 2018. godine. Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić istakla je da se ovim aktom definiše nadležnost Republičke direkcije za obnovu i izgradnju.
- Direkcija će provoditi postupke otkupa stanova koja su kao investitor izgradila ili po drugom osnovu stekla preduzeća koja su privatizovana ili su zbog stečaja, likvidacije ili drugih razloga prestala da postoje - rekla je Golićeva.
Izmjene Zakona o profesinalnoj rehabilitaciji invalida
Narodni poslanici su razmotrili je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida, kojim se proširuje obaveza plaćanja doprinosa na organe i druga pravna lica.
Nacrtom zakona utvrđuje se obaveza za republičke organe uprave, organe lokalne samouprave, organe pravosuđa, javne ustanove, fondove, te javna preduzeća koja nisu osnovana za zapošljavanje invalida da plaćaju posebne doprinose u visini 0,2 odsto kada imaju manje od 16 zaposlenih, ukoliko nemaju zaposlene invalide.
Zaštita elemenata životne sredine
Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine uređuje se zaštita elemenata životne sredine radi njenog očuvanja, te smanjenja rizika za život i zdravlje ljudi. Ovim zakonskim rješenjem, koji razmatraju poslanici propisano je dodatno učešće javnosti u postupku procjene uticaja na životnu sredinu.
- Predviđeno je i da studiju uticaja na životnu sredinu izrađuju ovlaštena pravna lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine - navodi se u obrazloženju.
Strategija- poboljšanje položaja djece
Cilj Nacrta strategije unapređenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja od 2015. do 2020. godine je poboljšanje položaja dječaka i djevojčica koji odrastaju van bioloških porodica. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić istakao je da se strategija koju je razmotrila NSRS, odnosi na djecu do 18 godina koja su pod rizikom u pogledu fizičkog, mentalnog, intelektualnog i socijalnog razvoja.
"Strategija se odnosi i na disfunkcionalne porodice kojima je potrebna dodatna pomoć i podrška društva da bi jačale i bile spremnije da brinu o djeci", rekao je Bogdanić. Naglasio je da je opšti cilj strategije razvoj i unapređenje modela upravljanja i djelovanja u oblasti socijalne zaštite djece.
"Specifični ciljevi strategije usmjereni su na oblasti preventivne zaštite djece, zatim starateljstva, hraniteljstva i usvojenja, te institucionalnog zbrinjavanja djece i podrške u osamostaljenju mladih", rekao je Bogdanić, i dodao, da je od posebne važnosti usklađivanje oblasti domaćeg zakonodavstva i prakse sa relevantnim dokumentima koji određuju ovu oblast na međunarodnom nivou.
Povećanje obima i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje
Narodna skupština razmotrila je Prijedlog strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske od 2016-2020. godine, čiji su glavni ciljevi povećanje obima i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, te obezbjeđenje stabilnosti dohotka poljoprivrednih proizvođača. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stevo Mirjanić rekao je u završnoj riječi da je ovaj akt izazov za sve one koji hoće da promijene stanje u oblasti poljoprivrede u Srpskoj.
Mirjanić je rekao da će, nakon usvajanja strateškog plana u Parlamentu, Vlada sačiniti dinamički plan njegove realizacije po rokovima i nosiocima, te da je uvjeren u njegovu potpunu realizaciju.
"Јedno od posebnih pitanja od koga će zavisiti sve što budemo radili je pitanje kako ćemo uraditi spoljnotrgovinsko poslovanje i zaštitu domaće proizvodnje", istakao je Mirajanić, i izrazio uvjerenje da će bh. institucije u saradnji sa institucijama Republike Srpske naći rješenje za ove probleme proizvođača ne samo u Srpskoj, već u čitavoj BiH.
Strateški ciljevi su i jačanje konkurentnosti sektora poljoprivrede kroz povećanje nivoa investicija, povećanje stepena tržišnosti i finalizacije poljoprivredne proizvodnje. Neki od ciljeva su i održivo upravljanje prirodnim resursima i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, uravnoteženi integralni ruralni razvoj, te sistemska podrška razvoju sektora poljoprivrede i ruralnih područja, navodi se u obrazloženju.
Negativno revizorsko mišljenje Kliničkom centru
Glavni revizor Republike Srpske Duško Šnjegota istakao je da je Glavna služba za reviziju dala negativno revizorsko mišljenje za finansijske izvještaje Kliničkog centra Banjaluka za 2013. godinu, jer upisani iznos osnovnog kapitala u sudskom registru nije usaglašen sa iskazanim iznosom u poslovnim knjigama.
"Popis kao ključna kontrolna aktivnost kod provjere usaglašenosti knjigovodstvenih evidencija sa stvarnim stanjem imovine i obaveza nije u skladu sa pravilnikom o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem imovine i obaveza", rekao je Šnjegota.
Predstavljajući NSRS izvještaj o reviziji finansijskog izvještaja Kliničkog centra Banjaluka za 2013. godinu, Šnjegota je naglasio da obračun plata nije u skladu sa zakonom o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u zdravstvu.
"Kratkoročne obaveze su na dan bilansa bile 104.247.914 KM više od tekuće imovine, što ukazuje na sumnju da je upitna sposobnost Kliničkog centra Banjaluka da samostalno i bez dodatnih zaduženja u narednom periodu izmiruje obaveze", dodao je Šnjegota.
On je naveo da su revizori dali preporuke koje se odnose na redovno vršenje popisa, zatim za usklađivanje obračuna plata sa Zakonom o platama, kao i u slučaju kontrole javnih nabavki.
Sjednica Narodne skupštine biće nastavljena sutra raspravom o ovom revizorskom izvještaju.