latinica  ћирилица
31/07/2015 |  20:36 | Autor: TANЈUG

Rasvjetljena habsburška verzija Romea i Јulije?

Više od jednog vijeka nakon što su austrijski prestolonasljednik princ Rudolf i njegova ljubavnica grofica Marija Večera počini saomubistvo, u Beču su u jednom bankovnom sefu pronađena pisma koja rasvjetljavaju ovaj tragični događaj.

"Molim te, oprosti mi za ono što sam učinila, nisam mogla da odolim ljubavi", piše lijepa Marija u jednom od pisama čije otkriće austrijski istoričari predstavljaju kao "senzacionalno".
 Austrijska Nacionalna biblioteka  saopštila je danas da su zaposleni banke pronašli dragocjene dokumente tokom rašćišćavanja arhivske građe. U sefu su se nalazila od 1926. godine.
 "Nepoznata osoba deponovala je kožnu fasciklu punu ličnih dokumenata, pisama i fotografija porodice Večere, uključujući i oproštajne poruke Marije Večere iz 1889", navodi se u saopštenju ONB, prenosi AFP.
 "Draga majko, Molim te da mi oprostiš to što sam učinila. Nisam mogla da odolim ljubavi. U dogovoru s njim, želim da budem sahranjena pored njega na groblju u Alandu. Srećnija sam u smrti nego u životu", stoji u pismu upučeno Heleni Večeri.
 Stručnjaci ONB se nadaju da će ovo otkriće pomoći u rasvjetljavanju jedne od najvećih romansi u istoriji koja je inspirisala brojne filmove, romane, balete i pozorišne predstave.
 Tijela 17-godišnje Marije Večere i 30-godišnjeg prestolonasljednika Rudolfa Habsburga pronađena su u januaru 1889. godine u lovačkom zamku Majerling, u Bečkoj šumi.
 Tačne okolnosti njihovog samoubistva nikada nisu utvrđene.
 Navodno je princ najprije ubio svoju ljubavnicu Mariju, a zatim izvršio samoubistvo.
 Osim oproštajnog pisma koje je Rudolf ostavio svojo supruzi Stefaniji, nije sačuvan nijedan dokument koji se odnosi na taj tragični događaj.
 "Dosad se vjerovalo da su pisma uništena nakon majčine smrti", navode u ONB-u.
 Pisma adresirana grofičinoj majci, sestri i bratu, čuvana su u zapečaćenoj koverti sa žigom princa prestolonasljednika.
 Istorijska dokumenta će biti izložena za javnost u biblioteci 2016. u okviru manifestacija obilježavanja stogodišnjice smrti cara Franca Јozefa.