U Siriji i Iraku 220 ratnika iz BiH, 24 iz Srbije
Prema raspoloživim podacima, među njima je najviše muškaraca uzrasti od 20 do 30 godina, i nekoliko žena.
Najveći broj tih ljudi, saopšteno je na skupu, dolazi sa područja Raške, na ratištu je i grupa Roma iz okoline Smedereva, jedna porodica iz Beograda i troje ili četvoro Albanaca sa juga Srbije.
Među njima je najveći broj Bošnjaka, zatim Roma i Albanaca.
Najviše ljudi otišlo je iz Srbije u jesen 2013. godine, kad je nekoliko porodica iz Raške, Beograda i Smedereva otišlo u Siriju, navedno je na konferenciji.
Prije toga su na ratišta uglavnom odlazili pojedinci, a mnogi su se poslije tri mjeseca provedenih u tim zemljama vraćali u Srbiju.
Bilo je slučajeva da državljani Srbije odu u Siriju iz inostranstva, gdje su bili na studijama ili su radili.
Većina građana na strana ratišta odlazi iz ideoloških razloga ili uvjerenja da se bore za pravdu i istinu.
Pojedinci beže od teške finansijske situacije, misleći da ih u Islamskoj državi čeka dobar život i visok standard, koji, vjeruju, nikad u Srbiji ne mogu dostići.
Strani borci najčešće iz Srbije putuju autobusima do Istanbula, nakon toga na jug Turske, odakle prelaze preko granice, dok porodice najčešće putuju privatnim automobilima.
U prethodne četiri godine, oko 220 osoba iz BiH otišlo je na strana ratišta, 46 je poginulo, a vratilo se 50 ljudi. Trenutno je u Siriji 120 ili 130 državljana BiH.
U Albaniji je u 2015. godini broj stranih boraca opao, a postoji i određeni broj ljudi koji su se vratili u zemlju i sa sobom donijeli set vještina, koje ne koriste nužno za treniranje ili regrutaciju drugih osoba.
Internet i društvene mreže su i u Albaniji jedan od glavnih izvora propagande.
Hrvatska i Rumunija su, rečeno je na konferenciji, tranzitne rute i problem stranih terorističkih boraca u tim zemljama nije izražen.
Dvodnevna međunarodna konferencija "Strani teroristički borci - izazovi za jugoistočnu Evropu", koja je danas završena, okupila je više od 100 stručnjaka iz oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma, diplomate, kao i predstavnike akademske zajednice i nevladinog sektora.
Konferenciju su organizovali Misija OEBS-a u BiH, Centar za bezbednosnu saradnju i Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine.