Bošnjačka udruženja iz SAD pokušala da spriječe obraćanje Cvijanovićeve u Vašingtonu (VIDEO)
Konferenciju prati veliki pritisak bošnjačkih udruženja u Americi koja vode kampanju protiv ovog događaja želeći da utiču na organizatora da otkaže konferenciju kako Republika Srpska ne bi imala priliku da iznese svoje viđenje Dejtona, ali i budućnosti BiH.
Tako je i takozvani "Savjetodavni odbor za BiH", koji na svojoj internet prezentaciji kažu da se zalažu "za unitarnu BiH", čak optužio ugledni časopis Forin Polisi da je organizaciju konferencije platila Republika Srpska, a sa ciljem, kako kažu, "organizacije jednostrane konferencije o Dejtonu". Osim toga, ova organizacija je već duži period lobirala protiv održavanja konferencije, ali u tome nisu uspjeli.
We r disappointed that @ForeignPolicy has decided to take $ from #RepublikaSrpska in organizing a 1-sided event on #Dayton. @djrothkopf
— Advisory Council (@ACBiH) October 14, 2015
U uvodnom izlaganju predsjednica Vlade Srpske Željka Cvijanović je istakla da je Dejtonski mirovni sporazum proizveo obavezujuće međunarodne ugovore čiji cilj nije bio samo okončanje tragičnog građanskog rata, nego i uspostavljanje dugotrajne strukture održivog političkog sistema u BiH.
"Dvadeset godina nakon Dejtona, važno je ne samo obilježiti mir koji je Sporazum donio Bosni i Hercegovini, nego i ponovo se obavezati na dosljednu primjenu političkog sistema, koji je na mudar način ovim Sporazumom uspostavljen, jer u tome, u stvari, leži ključ opstanka i budućnosti BiH", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala i da je sporazum uvažio realnosti, ali i predvidio decentralizovanu strukturu, koja će garantovati osnovne zajedničke funkcije takve složene ustavne arhitekture, kao i napraviti dovoljno prostranu unutrašnju autonomiju njenih sastavnih dijelova sa jasno razgraničenim nadležnostima.
"Očito su autori Sporazuma smatrali da je ovakav aranžman neophodan za održiv mir i funkcionisanje takve decentralizovane strukture, koja je, u suštini, osmišljena kao unija tri naroda, kao i da su autori, koncipirajući Sporazum, uvažili činjenicu da je veliko međusobno nepovjerenje tri naroda, koje vuče korijen iz njihovih istorijskih iskustava, kulminiralo tragičnim ratom, pa su i ponudili formulu koja garantuje mir, ali i funkcionalnost koja počiva na ustavnom razgraničenju", dodala je premijerka Srpske.
Cvijanovićeva je dodala i da bez svijesti o ovim realnostima ne bi bilo ni Sporazuma, niti bi bilo BiH, a da nije bilo moguće izmjeriti stvarne domete funkcionalnosti takve ustavne strukture, jer je ona stalno bila ili osporavana i opstruisana ili pod pritiskom da se mijenja.
"Јasno je da se politički sistem, uspostavljen Dejtonskim ustavom, temelji na pretpostavci da dugoročna stabilnost BiH zavisi od entiteta sa širokom autonomijom i ima ugrađene snažne ustavne mehanizme zaštite sva tri konstitutivna naroda, kako bi se spriječila diskriminacija ili povreda interesa jednog od strane drugog. Nažalost, nezakonite promjene ustavne strukture, koje su proveli visoki predstavnici svojim nametnutim odlukama, dovele su upravo do onih problema i devijacija koje je Sporazum nastojao da spriječi. Јedan ozbiljan primjer odnosi se na Sud i Tužilaštvo BiH. Obje institucije nametnuo je visoki predstavnik suprotno Ustavu BiH, koji sudsku vlast daje entitetima. Sud i Tužilaštvo BiH ispoljavaju obrazac diskriminacije srpskih žrtava ratnih zločina, s jedne strane, i nezakonitog proširenja nadležnosti na entitetske zakone, s druge strane", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala i da se u nastojanju da se odbrani intervencionizam visokog predstavnika i relativizuje strašna greška koja je tim intervencionizmom počinjena, brani, a time i zadržava nešto što bi svaka normalna zemlja poželjela i nastojala da otkloni ili ukloni iz svog sistema, a da je cijena odbrane ove devijacije previsoka, a plaćaju je građani.
"Pored ovih devijacija, nekontrolisana akumulacija institucija na nivou BiH i potrošnja koja se za njih vezuje, dovela je do nevjerovatnog rasipništva. Danas se s pravom možemo zapitati da li smo se odmakli od brižno postavljene dejtonske strukture koja je trebalo da garantuje ne samo mir, već i institucionalnu funkcionalnost zasnovanu na jasnom razgraničenju nadležnosti? Odgovor je 'da'. Ali ako se zapitamo da li nas je to dovelo do sistema koji je manje skup, a više efikasan, i da li smo time dobili veću unutrašnju koheziju, a u krajnjem slučaju, i veće unutrašnje razumijevanje, onda odgovor glasi 'ne'", dodala je premijerka Srpske.
Predsjednica Vlade Srpske je rekla da je danas, dvadeset godina nakon Dejtona, jasno kako mora izgledati nova reforma - treba se vratiti osnovnoj dejtonskoj stzrukturi, i razumno i odgovorno odrediti šta je to drugo što uz ono osnovno dejtonsko treba eventualno postojati da bismo se kretali ka EU.
"Danas nesumnjivo možemo izvesti nekoliko zaključaka: Dejtonski Ustav ostaje jedini okvir koji garantuje opstanak BiH. Decentralizovana strukura nije smetnja nijednom procesu, pa tako ni procesu evropskih integracija. Da bismo se zaista i kretali ka EU neophodno je revitalizovati dejtonske principe, a od preglomazne, vještački napravljene vandejtonske institucionalne strukture odabrati samo ono što je zaista potrebno za kretanje BiH ka EU", zaključila je predsjednica Vlade Srpske, Željka Cvijanović.
U toku konferencije obratiće se predsjednik grupe Forin Polisi i glavni urednik Dejvid Rothkopf, politički analitičar Stiven Mejer, direktor Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić, bivši premijer SR Јugoslavije Milan Panić, bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH od 1997-1999. godine Ričard Kauzlarič, bivši supervizor za Distrikt Brčko Suzan DŽonson ...
