Dačić: Suspenzija ZSO i zahtjev za prijem u Unesko nisu dobar korak
"Odluka kosovskog Ustavnog suda da suspenduje sporazum o formiranju zajednice srpskih opština je nezabilježen slučaj izigravanja dogovora postignutih uz posredovanje EU", istakao je Dačić i dodao da je implementacija dogovora od svih involviranih aktera od suštinskog značaja za dalji uspješan tok procesa dijaloga.
Dačić je podsjetio da su za Beograd ključni razlozi za zaključivanje briselskog sporazuma bili odsustvo suštinskog napretka u ostvarenju osnovnih ljudskih prava pripadnika srpske i drugih nealbanskih zajednica na Kosovu, prenose beogradski mediji.
On je napomenuo da, u okolnostima u kojima živi, srpski narod na Kosovu i Metohiji garanciju svog opstanka i razvoja vidi u onome što mu je od EU garantovano briselskim sporazumom.
"Riječ je o uspostavljanju zajednice srpskih opština, koja bi artikulisala interese srpskog stanovništva i ponudila institucionalni mehanizam za kolektivno ostvarivanje i zaštitu njegovih osnovnih prava, te doprinijela daljoj i bržoj normalizaciji odnosa", istakao je Dačić.
Prema njegovim riječima, težina odluke Prištine o suspenziji zajednice srpskih opština je još veća kada se uzme u obzir da je njeno objavljivanje uslijedilo neposredno nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom komisijom.
Ironija je, kako je dodao, što je u tom izvještaju Evropska komisija ocijenila da su "ispunjena dva važna obećanja".
"A, upravo suprotno, Priština je poslala jasnu i nedvosmislenu poruku svima - srpskoj zajednici, Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama, da ne poštuje dogovore i preuzete obaveze i da nema namjeru da omogući iole bolji život i uživanje osnovnih ljudskih prava Srbima u Pokrajini", napomenuo je Dačić.
Dačić je naveo i da uprkos dugogodišnjem prisustvu međunarodne zajednice, na Kosovu ne postoje osnovni uslovi za nesmetani i održivi povratak interno raseljenih lica, izrazivši žaljenje što ni u ovom posljednjem izvještaju problem interno raseljenih nije dobio prostor i pažnju koju zaslužuje.
On je podsjetio da je Srbija na prvom mjestu u Evropi po broju interno raseljenih lica, navodeći da je u toku sukoba 1999. godine i nakon ulaska KFOR-a, više od 210.000 građana bilo prisiljeno da napusti svoja prebivališta na prostoru Kosova, dok je dodatnih 20.000 lica raseljeno u martovskom nasilju 2004. godine.
"Kako bi se na pravi način shvatilo kolike su prepreke da se raseljena lica vrate u svoje domove na Kosovu i Metohiji, treba znati da se, u svijetu, poslije okončanja sukoba u prosjeku 25 odsto izbjeglica i raseljenih lica vrati u svoje domove, s tim da je minimum 12 odsto, a najviši procenat ide i preko 50. Na Kosovu i Metohiji je svega oko 1,5 odsto", naveo je on.
Apelujući na UN i druge predstavnike međunarodne administracije na Kosovu da pomognu da se prevaziđu problemi koji otežavaju povratak interno raseljenih, on je rekao da je to dodatno podstaknuto atmosferom nekažnjivosti za zločine izvršene nad Srbima.
"Ovakvu atmosferu odražava i činjenice da nema nijednog pravosnažno osuđenog izvršioca ubistva za više od 1.000 Srba koji su ubijeni od 1999. godine", podsjetio je Dačić.
Prema njegovim riječima, budući da se posebno poglavlje izvještaja poklanja sjeveru Kosova, pogrešno se može steći utisak o zadovoljavajućem stanju ljudskih prava pripadnika srpske i drugih nealbanskih zajednica južno od Ibra.
"S ciljem sticanja šire slike o situaciji u kojoj žive, predlažem da se u naredni izveštaj uključi iscrpan pregled situacije u kojoj žive Srbi, Goranci i pripadnici drugih nealbanskih zajednica južno od Ibra", poručio je Dačić.
On je posebno naveo da su imovinska prava Srba i danas ugrožena na cijelom Kosovu, posebno prodajom preduzeća u srpskim sredinama.
"Pored taksativnog nabrajanja napada na spomenike kulture u izveštajnom periodu, Srbija poziva na dalje intenzivno angažovanje međunarodne zajednice u njihovoj fizičkoj i pravnoj zaštiti, imajući u vidu aktuelna političkih dešavanja u pokrajini", rekao je Dačić i naglasio da napadi na spomenike vjerske i kulturne baštine nikad nisu prestajali.
To je, kako je dodao, neoborivi dokaz da većinska zajednica nikad nije prihvatila srpsku kulturnu baštinu kao dio zajedničkog nasljeđa i kulturnih vrijednosti.
On je istakao da albanska zajednica na Kosovu ni sa pravnog, niti sa istorijskog, moralnog ili bilo kog drugog stanovišta nema pravo da svojata spomenike srpske kulture i duhovne baštine, koji su od 1999. godine bili mete sistematskog uništavanja.
"Prisustvo i djelovanje Unmika od ključnog je značaja za Srbiju, budući da je okvir UN, zasnovan na rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244, garant statusne neutralnosti međunarodnog prisustva na Kosovu i Metohiji", rekao je Dačić.
Dačić je na početku sjednice najoštrije osudio nedavne terorističke napade u Parizu i Bejrutu, kao i obaranje ruskog putničkog aviona iznad Sinaja, izrazivši saučešće porodicama žrtava.
Šef Unmika Zahir Tanin poručio je da dogovori postignuti između Beograda i Prištine u Briselu moraju biti sprovedeni što prije, ocijenivši da u sprovođenju sporazuma postoje veliki izazovi.
On je, otvarajući sjednicu Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku na kojoj se razmatra tromjesečni izvještaj generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o radu Unmika, podsjetio da je nastavak dijaloga u avgustu u Briselu rezultirao nizom dogovora, uključujući glavne elemente osnivanja zajednice srpskih opština.
"Ali, 30. oktobra je predsjednik /samoproglašenog/ Kosova Atifete Јahjaga podnijela aranžman Ustavnom sudu koji je potom privremeno suspendovao implementaciju dogovorenog... Pozivam da opredijeljeni ciljevi i dogovori budu što prije ispunjeni", istakao je Tanin, koji je početkom oktobra stupio na dužnost.
Šef Unmika je naglasio i da zaštita kulturnog nasljeđa mora da postane predmet intenzivne komunikacije Beograda i Prištine, uključujući i kroz briselski dijalog.
On je istakao da pomirenje zahtijeva pojačane napore da se utvrdi sudbina nestalih lica još iz rata, a u tom kontekstu je pozdravio nedavnu saradnju Beograda i Prištine u okviru radne grupe o nestalim licima.