Golić: Razorna moć klimatskih promjena nije zaobišla ni BiH
- Od 2000. godine BiH se suočila sa nekoliko ekstremnih klimatskih i vremenskih epizoda koje su prouzrokovale znatne materijalne gubitke, ali i gubitke ljudskih života - istakla je Golićeva na konferenciji "Put BiH ka KOP 21", koju je organizovala Ambasada Francuske u BiH, u saradnji sa Kancelarijom UN u BiH i Ambasadom SAD u BiH.
Golićeva, koja je i potpredsjednik Vlade Republike Srpske, navela je da procjene pokazuju da su suše 2000, 2003, 2007. i 2012. godine izazvale materijalnu štetu veću od tri milijarde evra, a poplave samo u 2014. godini i veću od dvije milijarde evra.
- Najupečatljiviji događaji su poplave 2010, suša 2012. i poplave u 2014. godini. Suša iz 2012. godine bila je posebno jaka i doprinijela je smanjenju prinosa nekih usjeva i do 50 odsto - istakla je Golićeva.
Prema njenim riječima, u procesu izrade Trećeg izvještaja BiH prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama posebna pažnja posvećena je upravo ovoj oblasti, sa posebnim osvrtom na uticaje klimatskih promjena i mjere adaptacije u oblasti vodnih resursa, poljoprivrede, šumarstva, turizma i zdravstva.
Golićeva je navela da male zemlje kao što je BiH od Konferencije o klimi KOP 21, koja će od 30. novembra do 11. decembra biti održana u Parizu, očekuju mnogo - prije svega dogovor velikih i pomoć malim zemljama kao što je BiH, da posljedice klimatskih promjena budu maksimalno ublažene.
Ona kaže da su očekivanja od predstojeće konferencije u Parizu usmjerena ka usvajanju sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg dokumenta koji će stupiti na snagu 2020. godine.
- Dokument mora da sadrži princip zajedničke, ali diferencirane odgovornosti zemalja članica Konvencije u zavisnosti od njihovog stepena ekonomskog razvoja, ali i posljedica koje trpe od promjene klime. Ključno pitanje u ovom segmentu je obezbjeđivanje kontinuiranog finansiranja u dugoročnom periodu za akcije borbe protiv klimatskih promjena u zemljama u razvoju - naglasila je Golićeva.
Ona je podsjetila da funkciju kontakt institucije, prema Konvenciji, u ime BiH izvršava Ministarstvo na čijem je čelu, a da je ona ključna za BiH.
I direktor Sektora za energiju i okolinu u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Senad Oprašić smatra da Konferencija u Parizu treba još jednom da naglasi potrebu i obavezu razvijenih zemalja da pomognu najmanje razvijenim i malim ostrvskim zemljama, zatim zemljama u razvoju, zemljama sa ekonomijom i u tranziciji kakve su zemlje regiona.
- U budućnosti nas očekuju težak i odgovoran rad u polju klimatskih promjena, prije svega na području adaptacije, mitigacije, te stalnom smanjenju emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, dok energetska i resursna efikasnost treba da nam budu domaći zadatak - istakao je Oprašić.
Ambasador SAD u BiH Morin Kormak naglasila je da su se građani BiH lično uvjerili u efekat klimatskih promjena nakon prošlogodišnjih velikih poplava i ovogodišnje suše.
- Ne smijemo se zavaravati - ove promjene utiču na sve zemlje, jer ekstremni vremenski uslovi prijete cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji - upozorila je Kormakova, naglasivši da je suština problema klimatskih promjena "naš opstanak na ovoj planeti".
Ona je navela da je jedan od ciljeva Ambasade SAD u BiH da pomogne BiH da ispuni svoje energetske ciljeve.
- Dok nastavljamo podržavati BiH da postigne ciljeve u oblasti energetike i zaštite životne sredine, želim odati priznanje entitetima i njihovim fondovima za zaštitu životne sredine na njihovoj izvanrednoj saradnji - rekla je Kormakova.
Prema njenim riječima, entitetski dogovor o strategiji u oblasti energetike i zaštite životne sredine omogućio bi im pristup investicijama i IPA fondovima EU koji neće biti dostupni dok taj dogovor ne bude postignut.
Francuski ambasador u BiH Kler Bodoni rekla je da će na konferenciji u Parizu četiri tačke biti veoma važne, od kojih je prva da sporazum koji bude postignut bude obavezujući za sve zemlje.
Ona je navela da je druga tačka nacionalni doprinos svake zemlje članice Konvencije da smanji emisiju gasova koji proizvode efekat staklene bašte.
Bodonijeva je navela i da je BiH među 169 zemalja koje su predale svoje planove o tome, a koje proizvode 91 odsto gasova koji stvaraju efekat staklene bašte.
Ostale dvije tačke su plan rješenja i pitanje ko će da plati ekonomsku tranziciju.
Navodeći da će godišnje biti izdvajano 100 milijardi evra da bude sprovedena ekonomska tranzicija, Bodonijeva naglašava da najviše treba da plate oni koji su i izazvali klimatske promjene.