Vasić: Bitna razmjena iskustava u vezi sa ekološkim kriminalom
"Bez obzira na to da li je nešto propisano ili ne kao krivično djelo, svjesni smo koliko pojedine stvari utiču na zagađenje životne sredine i na to da ovaj prostor, kojeg smo čistog i zdravog nasljedili od djedova, ostavljamo mnogo zagađeniji potomcima", rekao je Vasić novinarima, nakon otvaranja dvodnevne radionice "Ekološki kriminal sa posebnim fokusom na zagađenje životne sredine".
On je naveo da su na ekološku devastaciju ovih prostora uticali mnogi faktori, kao što su industrijalizacija u prijeratnom periodu, ostavljen voz sa hemijskim otrovima tokom 1991. na 1992. godinu, koji je vjerovatno negdje deponovan na ovim prostorima, do bombardovanja sa osiromašenim uranijom, bespravnim i nekontrolisanim sječama šuma, uvoz medicinskog otpada kao što je bio slučaj u Derventi i slično.
Vasić je dodao da se o ekološkom kriminalu vode istrage za ono što je propisano kao krivično djelo, navodeći kao primjer da se istrage vode za svako zagađenje vode bilo pesticidima, čak i organskim gnojivom, i da su to pojedinačni slučajevi.
"Po meni, i naše zakonodavstvo nije adekvatno. Uzmimo primjer šumske krađe, kada počinilac posiječe jedno drvo predviđena je kazna veća nego za pustošenje šuma, što je apsurd", ukazao je Vasić.
Pomoćnik ministra za ekologiju Republike Srpske Svjetlana Radusin rekla je da je u Srpskoj 2012. godine donesen Zakon o zaštiti životne sredine, s ciljem da set ranijih zakona koji tretira ovu oblast bude usaglašen sa evropskim zakonodavstvom.
Ona je dodala da u tom zakonu postoji poglavlje koje se odnosi na štetu u životnoj sredini usljed određenih aktivnosti, kao i da su propisane kaznene odredbe, a da je Zakonom o upravljanju otpadom, između ostalog, navedeno šta se smatra nedozvoljenim odlaganjem otpada.
Radionicu je organizovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske u saradnji sa Instrumentom Evropske komisije za tehničku pomoć i razmjenu informacija - Taieks.