Udas: Definisati rješenja za problem arhitektonskih barijera
Todorović je rekao da je problem arhitektonskih barijera "aktuelan samo dok traje određena kampanja".
"Arhitektonske barijere nisu samo pristupne rampe za ulazak u objekat. Sve ostale prostorije kao što su sale, toaleti, balkoni u okviru datog objekta treba da budu prilagođene nesmetanom kretanju lica sa invaliditetom", napomenuo je Todorović.
On kaže da se ova lica, svako na svoj način, bore sa arhitektonskim barijerama u Republici Srpskoj.
"Primjetno bolja situacija je u Banjaluci gdje je urađeno dosta toga, kao što su prilazi određenim javnim institucijama, kretanje po trotoarima i slično, dok je mnogo teža situacija u manjim mjestima, opštinama i gradovima gdje nije urađeno dovoljno", naveo je Todorović.
On kaže da dodatni problem stvaraju i nesavjesni vozači koji često parkiraju motorna vozila na trotoare, pješačke prelaze, te otežavaju kretanje osobama sa invaliditetom, odnosno korisnicima invalidskih kolica.
Koordinator usluga personalne asisitencije i kućne njege u Humanitarnoj organizaciji "Partner" Željko Mastikosa kaže da je savladavanje arhitektonskih barijera samo jedan od problema sa kojima se osobe sa invaliditetom svakodnevno suočavaju.
"Za lica sa teškim oblicima invaliditeta kojima je 24 časa potrebna tuđa pomoć u obavljanju svakodnevnih životnih potreba rješenje nisu ni uklonjene barijere, jer ako nemamo razvijene servise podrške opet se nalazimo na početku", rekao je Mastikosa.
Zbog toga društvo, smatra Mastikosa, treba više da radi na rješavanju svih problema sa kojima se suočavaju lica sa invaliditetom.
On je istakao da je za 15 godina postojanja Humanitarna organizacija "Partner" realizovala više od 70 projekata iz različitih oblasti, od kojih se neki odnose i na uklanjanje arhitektonskih barijera.
Mastikosa je podsjetio da je tokom 2006. godine realizovan projekat uklanjanja arhitektonskih barijera u obrazovnim i kulturnim institucijama, koji je finansiralo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
"Tada smo u potpunosti arhitektonski prilagodili jednu osnovnu školu u Banjaluci, jednu đelimično u Prijedoru, zatim smo u saradnji sa Studentskim centrom `Nikola Tesla` u Banjaluci prilagodili jednu sobu za studente sa invaliditetom korisnike kolica, kao i prostorije Centra za pomoć studentima sa invaliditetom", naveo je Mastikosa.
On je dodao da su, nakon toga, institucije nastavile same da rade na uklanjanju arhitektonskih barijera.
"To ne znači da posao tu treba stati jer sve obrazovne, kulturne, sportske i druge ustanove treba da budu prilagođene da bi osobe sa invaliditetom mogle bez problema da im priđu i koriste njihove usluge", zaključio je Mastikosa.