latinica  ћирилица
19/07/2016 |  10:38 ⇒ 10:42 | Autor: RTS

Novi pokušaji Srba da ostvare stanarsko pravo u Hrvatskoj

Izbjegli Srbi iz Hrvatske, nosioci stanarskog prava, koji nisu povratili svoje stanove, trebalo bi da se obrate Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu koje može da im pomogne u rješavanju stambenog pitanja. Planirano je zbrinjavanje više od 8.000 ljudi.
Petrinja, Hrvatska   (Foto:croatia.hr) -
Petrinja, Hrvatska (Foto:croatia.hr)

Šefica pravnog tima Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba Tatjana Vukobratović Spasojević rekla je u intervjuu za RTS da  svi oni koji žele stambeno da se zbrinu u Hrvatskoj, a nisu to učinili u drugim zemljama mogu podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje ukoliko su imali u Hrvatskoj određenu imovinu.

"Pitanje konačnog rješavanja izbegličkih i prognanih tema je Srpskog narodnog veće u Hrvatskoj i teško će biti riješeno, jer je počeo kasno. Da je krenuo u posljeratnom periodu, on bi imao svog efekta, mi smo skeptični, ali smo tu kao podrška prije svega na terenu. Mi smo podrška po županisjkim kancelarijama, da ljudi prikupe tu dokumentaciju, a naravno podrška smo i podnosiocima zahtjeva, to nam je cilj".

Na pitanje  ko ima mogućnost da podnese zahtjev Vukobratićeva objašnjava da u ovom momentu mogućnost imaju svi oni koji žele stambeno da se zbrinu u Republici Hrvatskoj, a koji se nisu snašli u drugim zemljama. Ukoliko se nisu na primjer zbrinuli u Srbiji, u izbjeglištvu su sve ove godine, nisu dobili nikakvo stambeno zbrinjavanje, oni mogu podnijeti zahtjev ako su imali u Hrvatskoj određenu imovinu.

U mnogo slučajeva najčešće su to bivši nosioci stanarskog prava, ljudi koji su imali društvene stanove, izbjegli su 90-tih. Mnogi su izbjegli početkom rata a vraćaju se posljednji, oni su u najgoroj situaciji. Podnijeli su zahtjeve prije nekoliko godina a još ih nisu riješili.

Nema nikakvog roka za podnošenje zahtjeva, to su zahtjevi i svi su nekako procesuirani. Bilo je slučajeva da su ljudi podnijeli zathjeve i 2005. godine, u međuvremenu se nisu javljali, interesovali, niti su im se obraćala državna tijela.

"Neki Srbi iz Hrvatske su promijenili adrese, neki nisu živi, okolnosti životne, proširili su porodice, što je dobro, ali ti se zahtjevi moraju dopuniti da bi se donijelo pozitivno ili negativno rješenje. Oni neće dobijati svoje stanove niti kuće iz kojih su izašli, dobijaju zamjenu za svoju imovinu, kaže Vukobratoviućeva i dodaje:

"Ukoliko se radi o društvenim stanovima tu se ne mogu sigurno vratiti, tu je zamjena stambenoo zbrinjavanje, ali Republika Hrvatska u svom nacionalnom programu već odavno zbrinjava nosioce stanarskog prava, ako je to kuća može se dobiti stambeni materijal za stambeno zbrinjavanje pod uslovom da nemate drugu imovinu useljivu, slične kvadrature u recimo Srbiji".