Srpska obilježila 75 godina od ustanka protiv fašizma (VIDEO)
1942. godine, Branka Bjelajac, tadašnja 15-godišnja djevojčica, uključila se, sa još nekim nejakim saborcima, u borbu protiv fašizma. Mnogo vremena provela je logoru u Prijedoru, za koji je vežu bolna sjećanja. kaže da mučenja i glad nisu mogli da unište solidarnost među logorašima.
"Skuvaju lonac krompira koji miješaju puškom, a mi to kupimo po zemlji i dijelimo drugima, samo da bi živi ostali", sježa se Branka Bjelajac.
Svi su saglasni da se tekovine antifašizma treba njegovati i prenositi na buduće generacije.
"Mi danas obilježavamo istorijski datum. To treba posmatrati kroz ljude koji su se borili protiv fašizma, a ne sistema, koji su u to doba znali da se organizuju, iako su znali da će izgubiti život u borbi protiv tog univerzalnog zla, koje se zvalo fašizam", istakao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović.
Ministar industrije energetike i rudarstva Srpske Petar Đokić poručuje da je izuzetno bitno da tekovine antifašizma i osjećaj vrijednosti antifašizma živi u Republici Srpskoj i da im dajemo veliki značaj.
"Smatramo da je i narod Republike Srpske i brojni drugi narodi u koloni onih koji su bili antifašisti i uspjeli da pobijede, danas ponosni na ono što su njihovi preci učinili", istakao je ministar Đokić.
Na Banj brdu organizacija SUBNOR-a dodijelila je ministru rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petru Đokiću jubilarnu povelju povodom 70 godina od oslobođenja Banjaluke u Drugom svjetskom ratu.
Povelja mu je dodijeljena za njegovanje tradicija i očuvanje tekovina Narodno-oslobodilačkog rata.
Republika Srpska, je u Milića Gaju kod Kozarske Dubice obilježila je 75. godišnjicu ustanka naroda BiH protiv fašizma, u Drugom svjetskom ratu
Brojne delegacije položile su vijence na partizanskom groblju u Knežici, a centralnoj manifestaciji prisustvovao je veliki broj učesnika i poštovalaca Narodno-oslobodilačke borbe, kao i brojni zvaničnici.
Predsjednik parlamenta Nedeljko Čubrilović poručio je da je srpski narod Krajine 27. jula 1941. godine među prvima u Evropi pokazao kojim će putem krenuti radi dobra cijelog čovječanstva. Istakao je da se ne smije zaboraviti činjenica da su samo u ovom dijelu Evrope postojali logori za djecu, samo zbog toga što su ta djeca bili Srbi.
Iz Milića Gaja je poručeno da je Dan ustanka bila borba za slobodu i opstanak u okviru Narodno-oslobodilačke borbe, u kojoj je nemjerljiv doprinos i žrtve dao narod Kozare i Potkozarja.
Na dašanji dan 1941. godine srpski narod ustao je protiv planetarnog zla i goloruk započeo borbu za svoj opstanak i slobodu. Ovaj datum u Republici Srpskoj ima posebno značenje jer je u antifašističkoj borbi srpski narod dao najviše žrtava i podnio najveći teret.