Škulić: Izetbegovićev zahtjev za reviziju-pravno šibicarenje
On navodi da su poznavaoci ovog slučaja saglasni da nema novih bitnih činjenica, pa ni u postuku koji se u Hagu vodi protiv generala Ratka Mladića.
Prema njegovim riječima, čak i da su u tom postupku iznesene bilo kakve nove činjenice od bitnog značaja, one su do pravosnažne presude na nivou tužiočeve hipoteze, jer i za generala Mladića važi pretpostavka nevinosti, a njemu još nije izrečena ni prvostepena presuda.
"Posebno je bizarno pitanje ovlašćenja za iniciranje revizije. Oni koji pošto-poto žele novo `međudržavno parničenje` služe se nekom vrstom `pravnog šibicarenja` i nadripisarskog trika, tvrdeći da ovlašćenje svojevremeno dato zastupniku BiH da podnese tužbu automatski važi i za podnošenje revizionog zahteva", naveo je Škulić u autorskom tekstu objavljenom u "Politici".
On je ocijenio da je takav argument besmislen i zapitao šta bi bilo da je taj agent preminuo. "Ko bi nasledio `pravo` iniciranja revizije?", pojasnio je Škulić.
On je napomenuo da je ozbiljnije pitanje ustavnopravnih mehanizama BiH kao neke vrste konfederacije u kojoj se nijedno bitno pitanje ne može riješiti bez konsenzusa tri naroda.
On je ukazao da to što su srpski član i hvatski član Predsjedništva BiH izričito protiv iniciranja revizije, ne sprečava bošnjačkog člana koji smatra da se ne treba držati prava kao "pijan plota" jer ga "obavezuju žrtve i pravda".
Škulić je podsjetio da su zvaničnici Srbije više puta izražavali žaljenje zbog zločina u Srebrenici.
"To izgleda nije delovalo `lekovito` na one koji se smatraju `ekskluzivnim žrtvama` bez trunke sopstvene krivice. Žrtava je bilo na svim stranama tokom građanskog rata u BiH... Najveći zločinci su oni koji su u BiH potpalili plamen užasnog građanskog rata", poručio je Škulić.
On je podsjetio da je tužba BiH podnesena još tokom trajanja građanskog rata i prvobitno je bila usmjerena protiv SR Јugoslavije, a da je kasnije fokusirana samo na Srbiju, što je pravno posmatrano sporno.
Škulić je naglasio da je i tako veoma sporno i to što Srbiji svojevremeno nije priznato pravo da za agresiju tuži pojedine države članice NATO-a, jer je Međunarodni sud pravde smatrao da SRЈ 1999. godine nije bila članica UN.
"Izgleda da se Srbiji kontinuitet u odnosu na Јugoslaviju priznaje samo kada je tužena, a ne i kada pokušava da tuži", istakao je Škulić.
On je ukazao na to da protiv presude Međunarodnog suda pravde, koji sudi državama, ne postoji pravo žalbe i da se samo pod veoma strogim uslovima može tražiti revizija presude, što je u praksi veoma rijetko.
"Izvesno je da već samo iniciranje revizije na izrazito protivpravan način, obesno i ostrašćeno, drastično kvari odnose između Srbije i BiH i, što je posebno opasno, dodatno truje međunacionalne odnose u samoj BiH", zaključio je Škulić.
Izvor: SRNA