Engeljgart: Moskva cijeni dosljedan i principijelan stav Dodika
Engeljgart je konstatovao da Moskva na Republiku Srpsku gleda kao na pouzdanog partnera u regionu i da su sastanci predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina sa Dodikom češći nego sa zvaničnicima mnogih samostalnih država.
"Republika Srpska nema pun državni kapacitet, ali ima pažnju u Moskvi. Na primjer, sa Poljskom, velikom zemljom u punom kapacitetu, nemamo mnogo kontakata, kao sa Srpskom. Važna stvar za Moskvu i Putina je vjerodostojnost i dosljednost partnera. Dodik ovdje uživa poštovanje kao dosljedan i odgovoran partner koji ne mijenja stavove i to Moskva cijeni", rekao je Engeljgart u intervjuu za Srnu.
On je naveo da je Srpska, tokom jačanja konflikta između Zapada i Rusije, prikazivana kao rusko uporište u Evropi koje treba srušiti po svaku cijenu, a to znači da međunarodna zajednica žmuri na formalnosti i na kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Engeljgart je naglasio da su američke sankcije Dodiku - cijena koju je predsjednik Srpske platio za svoj stav, za dosljednu politiku i čvrst nacionalni gard.
"Poslije rata, u Dodika su polagali velike nade i bili su veoma iznenađeni kada su, umjesto nekog poslušnika, shvatili da imaju posla sa samostalnim igračem. Već pet-šest godina na Zapadu postoji jasna mržnja prema Dodiku.
Shvataju ga kao neku prepreku njihovoj politici u BiH, prepreku koja mora biti uklonjena, i to ne zbog ličnih osobina, već zbog politike i njegovog stava o statusu Republike Srpske i opštih pitanja u BiH", ističe Engeljgart.
Prema njegovoj ocjeni, propao je pokušaj sklanjanja Dodika kroz unutrašnju borbu u Srpskoj, te se krenulo sa spoljašnjim pritiskom, pa su u posljednje vrijeme intenzivirani napadi na Republiku Srpsku.
"Možda je banalno, ali smatram da je to, možda, zbog promjena u SAD i jasnih problema u EU. Sarajevski političari su navikli da egzistiraju u sistemu spoljne dominacije, kada dobijaju instrukcije u ambasadama, a sada je malo nejasno i pokušavaju da opipaju novonastalu situaciju - da li mogu još nešto da prigrabe od nadležnosti", rekao je Engeljgart.
On navodi da su sarajevski političari polagali nadu u pobjedu Hilari Klinton na predsjedničkim izborima u SAD - da će biti pojačan spoljni pritisak na Banjaluku i da će dobiti nove poene za razgradnju Srpske.
"S jedne strane, sada vide da to nije slučaj, a sa druge strane, već su bili počeli određeni procesi, poput situacije sa odlukom Ustavnog suda BiH, saslušavanja političara iz Srpske zbog referenduma i drugo.
I zahtjev za reviziju presude je u nizu tih akcija, ali je bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tu naišao na čvrst stav političara iz Srpske. Razbuktavao je strasti kod svog naroda, ali to nije bila dobro pripremljena improvizacija", konstatuje Engeljgart.
Situacija u BiH je takva da sarajevske vlasti, na čelu sa SDA, smatra Engeljgart, nastoje da naprave igru u kojoj jedan dobije, a drugi gubi i da ne uzimaju u obzir interese drugih, odnosno Republike Srpske i stranaka iz Srpske.
"Ustavni sud BiH i niz drugih institucija samo su instrumentalizovani u tome. To nije ozbiljan rad institucija jedne zemlje. Prisustvo stranaca u institucijama BiH je veliki problem", upozorava Engeljgart.
On ocjenjuje da je Ustavni sud, umjesto da postane institucija prava, postao instrument u vječitom sukobu u BiH, alat jedne strane protiv druge, u ovom slučaju protiv srpske.
Napominjući da je takva situacija destruktivna i da je nelogična i neosnovana odluka Ustavnog suda BiH dovela do krize, Engeljgart je naglasio da je riječ o vještačkom konfliktu i da ne vidi kako, nažalost, taj sud može doprinijeti progresu.
On se nada da se međunarodna zajednica u BiH neće vratiti u starom obimu i da je na pomolu ukidanje OHR-a.
"Od referenduma, ali i prije, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko samo što nije objavio rat Dodiku. Stalne su prijetnje i pritisak, a bilo je sporno poređenje Srpske sa Nezavisnom Državom Hrvatskom, ali i prijetnje bonskim ovlaštenjima, možda ne baš otvoreno, ali u smislu - `mogu i to da iskoristim`. Ipak nije, jer zna da nema snagu koju je imao prije i to je za mene optimistično - da je to početak kraja OHR-a", rekao je Engeljgart.
On smatra da je referendum o Danu Republike Srpske sporedno pitanje, jer nije riječ o statusnom referendumu niti o neposlušnosti, jer je normalno da svaki narod, samim tim i Srbi, ima pravo na demokratsko izražavanje volje o značajnim pitanjima.
"Dan Republike je postojao i prije 20 godina i niko nije dizao galamu. Mnoge stvari iz bošnjačkog identitetskog domena ne sviđaju se Srbima i Hrvatima, ali su ljudi u BiH naučili da `žmure` na to.
Nakon mnogih kamena spoticanja u BiH, kada imate namjeru da ističete nešto onda dižete tenziju i konflikt. Kontekst politike u BiH je da niko ne želi da pravi ustupke na vlastitu štetu", napominje Engeljgart u intervjuu Srni.
Izvor: SRNA