Srbija traži da Unesko štiti Studenicu u slučaju rata
Studenica je od 1986. godine kulturno dobro od izuzetnog značaja na Uneskovoj listi svjetske kulturne baštine, a najnoviji predmet uzet je u razmatranje.
U Ministarstvu kulture napominju da je Studenica, zadužbina i grobnica rodonačelnika dinastije Nemanjića, prvi srpski spomenik kulture koji je predložen i za zaštitu od oružanog sukoba.
Ta materija detaljno je regulisana haškom Konvencijom o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba iz 1954. godine, gdje se precizira da "šteta nanesena kulturnim dobrima ma kome narodu pripadala, predstavlja štetu kulturnom nasljedstvu cijelog čovječanstva".
Haška konvencija bi, prema odredbama, trebalo da se primjenjuje u svakom oružanom sukobu, međunarodnom i nemeđunarodnom, a zaštita se odnosi kako na čuvanje dobara kulture od posljedica oružanog sukoba u miru, tako i na njihovu zaštitu od razaranja i uništenja u oružanom sukobu.
Konvencija predviđa sankcije prema kojima će biti progonjene i podvrgnute kaznenim ili disciplinskim sankcijama osobe, ma koje narodnosti, koje su učinile ili dale naredbu kojom su prekršene odredbe Konvencije.
U Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture Studenicu označavaju kao najznačajniji manastirski kompleks srednjovijekovne Srbije koji i danas predstavlja veliki umjetnički i duhovni centar srpskog naroda.
Od 12. vijeka, kada je osnovana, ta monaška zajednica ni u jednom trenutku nije prekidala viševjekovni život, čiji se kulturni slojevi prepoznaju u nizu graditeljskih i slikarskih ostvarenja.
Istoričar umjetnosti Nikola Kusovac rekao je da iskustva sa divljačkim razaranjem Bliskog Istoka uče da se tu mora biti krajnje oprezan, te istakao da se od međunarodne zajednice ne može očekivati ništa dobro.
Kusovac je istakao da Srbija sama treba da dobro organizuje zaštitu najznačajnijih spomenika, ali je napomenuo da trenutno ne može "ni prstom da makne" da je riječ o najznačajnijim spomenicima srpske kulture na Kosovu i Metohiji.
"Mogu nam uništiti Pećku patrijaršiju da mi ne možemo ništa da uradimo. Mogu kidisati kao što su kidisali na Bogorodicu Ljevišku i da je zapale, a da mi ne možemo `prstom da mrdnemo`. Mogu da nam unište Visoke Dečane, a da mi, koji smo nosioci te baštine, ne možemo ništa. Dakle, ružno vreme", rekao je Kusovac za "Sputnjik".
Iz Srbije su, osim Studenice, na Uneskovoj listi svjetske kulturne, kompleks Stari Ras sa manastirima Sopoćani i Đurđevi Stupovi od 1979. godine, Petrova crkva od 2006, a Manastir Visoki Dečani upisan je 2004. godine.
Ostali srednjovijekovni manastiri na Kosovu i Metohiji koji su na listi upisani su 2006. godine i svi zajedno sa Dečanima na listi su "spomenika svjetske baštine u opasnosti".
Arheološko nalazište Gamzigrad-Romulijana na listi je od 2007, a od prošle godine na listi Uneska su i stećci, srednjovijekovni nadgrobni spomenici sa tri lokaliteta u Srbiji.
Izvor: Srna