latinica  ћирилица
25/04/2017 |  12:17 ⇒ 12:21 | Autor: RTRS

Slučaj Haradinaj: Odluka o izručenju u četvrtak?

Apelacioni sud u Kolmaru u četvrtak će saopštiti odluku o zahtevu Srbije za izručenje Ramuša Haradinaja, rečeno je "Tanjugu" u tom sudu.
Ramuš Haradinaj - Foto: Beta/AP
Ramuš HaradinajFoto: Beta/AP

Haradinaja srpsko tužilaštvo tereti za brojne ratne zločine na Kosovu i Metohiji krajem devedesetih godina. 

Francuski sud će, nakon dva odlaganja, na javnoj sjednici zakazanoj za devet časova saopštiti svoje mišljenje o ispunjenosti uslova za izručenje propisanih Evropskom konvencijom o ekstradiciji.

U slučaju pozitivnog mišljenja Istražnog vijeća suda, odnosno saglasnosti sa zahtjevom Srbije, Haradinaj bi imao pravo da uloži žalbu na tu odluku Vrhovnom kasacionom sudu Fransuske, dok konačnu odluku o izručenju donosi francuska vlada, rekla je za Tanjug portparol suda u Kolmaru Sandra Di Rosa.

Ukoliko Apelacioni sud u Kolmaru da negativno mišljenje o zahtjevu Srbije, izručenje Haradinaja neće biti moguće, dodala je di Rosa.

U tom slučaju Haradinaj će biti slobodan da napusti Francusku, a Srbija ne bi imala pravo da se žali na odluku.

Haradinaj, nekadašnji vođa OVK a danas na čelu Alijanse za budućnost Kosova, uhapšen je 4. januara na granici Švajcarske i Francuske po Interpolovoj potjernici koju je za njim raspisala Srbija.

Ministarstvo pravde Srbije je potom uputilo Francuskoj zahtjev za njegovo izručenje uz svu prateću dokumentaciju o istrazi koja je protiv njega u toku.

Haradinaj je nedjelju dana nakon hapšenja pušten da odluku suda o zahtjevu Srbije za ekstradiciju čeka na slobodi, ali mu je oduzet pasoš i zabranjeno da napušta teritoriju Francuske.

Istraga protiv Haradinaja u Srbiji je pokrenuta 2004. godine, a u januaru je proširena novim optužbama i novim dokazima koji su proslijeđeni sudu u Kolmaru.

Haradinaju je suđeno u Haškom tribunalu za ratne zločine na KiM, ali je 2012. pravosnažno oslobođen svih optužbi.

Srbija traži Haradinaja zbog sumnje da je izvršio krivična dijela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na KiM u toku 1998. i 1999. godine, a riječ je, kako je Beograd saopštio, o dijelima koja nisu bila predmet suđenja pred Haškim tribunalom.

Izvor: Tanjug