Majkić: Izmjena Krivičnog zakona zavjera Savjeta ministara
"Od vremena čuvene politike Harisa Silajdžića iz 2007. godine kada je Zakon o negiranju genocida prvi put pokušan da se nametne institucijama BiH i kada zbog srpskih glasova nije prošao, zatim drugog i trećeg pokušaja 2012. i 2016., pa sve do ovog najnovijeg, pokušava se uraditi nešto što se ne može shvatiti kao dobra namjera. Pretpostavljam da se ministri u SM nisu dovoljno bavili ovim zakonom, jer da jesu, znali bi šta on donosi onima koji tek treba da odgovaraju za učinjene ili neučinjene ratne zločine", kaže Majkićeva.
Ona dodaje da ova izmjena Krivičnog zakona tretira širenje mržnje putem medija, ali da se onaj, kako kaže, opasniji dio odnosi na zabranu negiranja genocida.
"To znači da bi svi oni, kojima se sudi za ratne zločine, a koji prilikom svoje odbrane navedu bilo šta što se može tretiratu kao povreda ovog člana zakona, bili direktno sankcionisani i ostavljeni bez prava na odbranu jer bi u tom slučaju bio sankcionisan i njegov advokat", ističe Majkić.
Bilo bi logično, kaže Majkić, da se ovakav zakon donese u zemlji sa izregulisanim pravosuđem, ali u zemlji u kojoj veliki broj srpskih grobnica čeka svoj epilog, značilo bi, ističe, uskraćivanje mogućnosti velikom broju ljudi da odgovaraju za zločine.
Majkić naglašava da ne postoji ni jedan argument koji govori u prilog tome da Republika Srpska treba ovakav zakon, kao ni bilo koji političar koji bi mogao da opravda svoje glasanje za ovakav zakon.
"To što su u Savjetu ministara glasali za ovaj zakon je odgovornost koju će jednog dana morati da opravdaju. Glasali su zato što - ili nisu dovoljno razumjeli ili nisu htjeli da razumiju posljedice usvajanja", smatra Majkić.
U svakom slučaju, dodala je, ovaj zakon će se po hitnom postupku naći u skupštinskoj proceduri gdje će, nada se, po četvrti put ostati bez podrške srpkih poslanika.