Nema verifikovanog teksta Prijedloga izmjena i dopuna Krivičnog zakona
"Netačno je, ili evo da kažem laž je, da je Generalni sekretarijat jedan takav zakon - usaglašen i verifikovan - poslao u Parlamentarnu skupštinu BiH", rekao je Šarović novinarima.
Prema njegovim riječima, jedina istina je da će tekst zakona izaći ili neće izaći idući četvrtak na sjednici Savjeta ministara, zbog čega treba prestati sa zastrašivanjem naroda lažnim vijestima.
"Ovaj zakon, koji se po sedmi put vraća u Savjet ministara BiH zato što to traži Parlamentarna skupština BiH i na koji je dat niz primjedbi, prihvatljiv je za nas samo u slučaju da budu prihvaćene primjedbe koje dolaze iz Republike Srpske, odnosno od resornog ministra i nas ministara koji smo to podržali", rekao je Šarović.
On je naglasio da će konačna verifikacija teksta biti do četvrtka, 22. juna.
"Ide u dvije faze, jer o ovako osjetljivom pitanju nemamo međusobno potpuno povjerenje i ne mislimo isto o ovom zakonu. Imamo različite stavove i različite interese", rekao je Šarović.
On je pozvao da se prestane sa manipulacijama, ističući da on "zna braniti interese Republike Srpske", te napomenuo da epilog nakon sjednice Savjeta ministara BiH u četvrtak može da bude samo usaglašen zakon i sa stavom srpskih ministara ili da zakon ide u dalju parlamentarnu proceduru bez glasova predstavnika srpskog naroda.
"Postoje razlozi zbog kojih ne izlazimo u javnost sa sadržajem naših primjedbi, ali se sada može reći - apsolutno smo protiv bilo kakve odredbe u tom zakonu kojom bi se kažnjavao verbalni delikt - to je prijedlog koji je sličan onom koji je usvojen u Srbiji", dodao je Šarović.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rekao je da su u prijedlogu srpskih ministara na tekst član 145 a ovog zakona ugrađene primjedbe koje su došle od Ministarstva pravde Repubike Srpske, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta i iskustvo sa istim zakonom u Srbiji.
"To je nešto što je za nas prihvatljivo i mislimo da je to u interesu Republike Srpske. Uostalom, da li je iko vidio verifikovani tekst?", dodao je Šarović.
On je rekao da je prema Poslovniku Savjeta ministara BiH, kada je riječ o odlukama, neophodan najmanje jedan glas srpskih ministara, dok zakoni idu u dalju proceduru kada postoji većina glasova.
"Naravno takav zakon je krnj, tačnije, feleričan jer u toj prvoj fazi nema podršku predstavnika jednog naroda i teško je da dobije većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH", dodao je on.
Savjet ministara BiH je, kako je saopšteno nakon sjednice 13. juna, utvrdio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH član 145 kojim je predviđeno kažnjavanje negiranja genocida ili zločina protiv čovječnosti zatvorom od pet do 10 godina.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je Srni, nakon sjednice 13. juna, da su prilikom utvrđivanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH uvažene sugestije ministara iz Republike Srpske, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Ministarstva pravde Republike Srpske.
Ministar pravde BiH Јosip Grubeša rekao je medijima nakon sjednice Savjeta ministara da su za one koji putem javnih medija, novina, televizije, informatičkih sistema propagiraju nasilje ili mržnju prema bilo kome predviđene kazna od najmanje godinu dana zatvora, dok je za one koji negiraju genocid ili zločin protiv čovječnosti predviđena kazna od pet do 10 godina zatvora.
"Obaviti razgovor prije upućivanja zakona o akcizama u parlamentarnu proceduru"
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da bi prije eventualnog upućivanja zakona o akcizama u parlamentarnu proceduru trebalo obaviti razgovor sa parlamentarnim strukturama koje mogu obezbijediti većinu.
"Imao sam skoro razgovor sa predsjedavajućim Savjeta ministara BiH Denisom Zvizdićem da bilo kakav prijedlog zakona o akcizma na gorivo ili alkohol i alkoholna pića ne upućuje u proceduru bez razgovora sa parlamentarnim strukturama", rekao je Šarović.
On smatra da je takav razgovor jedini način da se izbjegne "novi fijasko", kakav je bio slučaj za zakonom prije nekoliko sedmica.
"Prethodno razgovor, možda i potraga o eventualnom konsenzusu. Ukoliko nema te vrste konsenzusa koji bi garantovano parlamentarnu većinu, u taj avanturizam ne treba ići", rekao je Šarović komentarišući izjavu predsjedavaućeg Savjeta ministara Zvizdića da bi se zakon o akcizama mogao opet naći na dnevnom redu.
Govoreći o isplati klirinškog duga bivšeg SSSR-a prema BiH, Šarović je rekao da se na tu isplatu čekalo 40 godina.
"Ako smo čekali skoro 40 godina, mislim da nije problem da se notifikacija odnese na diplomatski način u Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije i da prođe nekoliko dana", rekao je Šarović.
On je dodao da je nezamislivo optuživati bilo koga što pomenuta notifikacija nija stigla 3. ili 4. juna, a stigla je možda 5. ili 6. juna.
"Ova posljednja faza iz parlamenta ide preko Ministarstva inostranih poslova, Ambasade BiH u Moskvi i Ministarstva inostranih poslova Ruske Federacije, čitav proces je završen i prema Rusima teku rokovi za isplatu tog duga", dodao je Šarović.
U Ministarstvo inostranih poslova Rusije stigao je dokument upućen iz Sarajeva koji je posljednji uslov da Rusija pristupi isplati 125 miliona dolara duga BiH, potvrdio je pomoćnik ambasadora Rusije u BiH za odnose s javnošću Anton Sokolov.
Klirinški dug Rusije nastao je prije rata u BiH na osnovu nenaplaćenih potraživanja ovdašnjih firmi koje su svoje proizvode isporučile Rusiji.
Od ukupnih 125,156 miliona dolara ovog ruskog duga, Republika Srpska dobiće 36,29 miliona, Federacija BiH 72,59 miliona, Brčko distrikt 3,75 miliona, a institucije BiH 12,51 miliona dolara.
Izvor: SRNA