Hram Svetog Prokopija u Visokom obilježio krsnu slavu i 160 godina postojanja (FOTO)
"Sveti Prokopije je mučenik koji se u ovim krajevima uvijek sa radošću poštovao i slavio. Sveti Prokopije bio je svjedok smrti i vaskrsenja Gospoda našeg Isusa Hrista, mučenik, svjedok koji se nije plašio ničega, pa ni same smrti kako bi održao, pokazao i dokazao da vjeruje kao što govori, a čini kao što vjeruje", rekao je vladika Grigorije.
Vladika Grigorije, koji je i administrator Mitropolije dabrobosanske, poručio je da danas svi vjernici dijele osjećanje da se nalaze "kao svoj na svome", te da se kao rijetko kada nalaze na mjestu kome pripadaju, na mjestu koje nije stvoreno samo za prošlost i sjećanje, nego da živi život i ima budućnost.
"Danas mi pravoslavni Srbi koji smo rasijani po cijelom svijetu iz centralne Bosne, kada dođemo u Visoko, imajući svijest o svemu onom što je pedeset ili sto kilometara od i oko ovog grada, ma gdje da živimo znamo da je ovo mjesto naš stožer - stožer našeg postojanja", rekao je vladika Grigorije tokom besjede.
On je naglasio da ga žalosti što je malo naroda, ističući da nema razloga da Srbi iz Visokog budu pesimisti i očajni, jer i prije 160 godina, kada je započeta gradnja crkve, u vrijeme Otomanske imperije i prije dolaska Austrije, odnosno, kada je imperija sa istoka imala veću snagu od one koja je kasnije došla sa zapada, nije bilo mnogo više pravoslanih hrišćana u ovom gradu.
Vladika Grigorije je podsjetio da su ljudi prije 160 godina imali vjere i molili sultana, pašu, odnosno tadašnje vlasti za izgradnju bogomolje, odnosno mjesta gdje će se utemeljiti za vječnost.
"Svojom mudrošću, vjerom, upornošću, stamenošću su izdjestvovali takav dokument prije 160 godina i napravili ovakvu crkvu. Danas sve vas, a i samog sebe, koji imam odgovornost prema ovoj crkvi, jer su se i moji preci u njoj molili, pitam da li su prije 160 godina možda bili u boljim uslovima da izgrade ovako divnu crkvu nego mi danas? Siguran sam da nisu imali bolje uslove za to, ali sam siguran da su bili manje malodušni i više vjerni", rekao je episkop zahumsko-hercegovački i primorski.
Vlastodršcima u BiH je poručio da, ako misle dobro ovoj zemlji i narodima koji žive u BiH i sebi, ne smiju dopustiti da ovakve drevne svetinje, spomenici vjere i kulture, kao što je Hram Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom, propadaju.
"Zato smo danas ovdje da obnovimo ovaj hram, što uvijek znači da obnovimo i sebe. Nisam odavno bio u ovako lijepoj, ali i tako oronuloj crkvi u kojoj čovjek može da se moli Bogu i da mu je žao da izađe iz nje", rekao je vladika Grigorije.
Administrator Mitropolije dabrobosanske je, blagosiljajući početak obnove hrama, izrazio zahvalnost načelniku opštine Visoko Amri Babić, koja je od početka željela da pomogne u tom bogougodnom djelu, ali i fra Zoranu Vukoviću iz Kiseljaka.
"Vidim danas da postoji volja da obnovimo ovu crkvu. To će onda tako biti. Volja, kao što sam već bezbroj puta isticao, dolazi od pojma voljeti - ako nešto volite onda imate i volju za to. Kada je riječ o obnovi crkve, rekao sam za pet godina, jer sam smatrao da su ljudi siromašni, ali sam sad smanjio za dvije godine", rekao je vladika Grigorije izrazivši nadu da će se vrlo brzo ponovo sresti sa vjerujućim Visočanima u obnovljenoj crkvi.
Visočki jerej Miljan Rađenović je, obraćajući se okupljenim vjernicima i zvaničnicima, zahvalio priložnicima za pomoć na obnovi hrama istakavši da "čovjek gradi i radi da bi nešto iza sebe ostavio, ali i Gospodu nešto i ponio".
"Neka nas Bog da dogodine u većem sabranju i, kako naš vladika reče, za pet godina da u svjetlosti i ljepoti ovu crkvu ugledamo da bude ogledalo Srpske pravoslavne crkve, grada našeg naroda i svih koji će ovdje dolaziti i poštovati ovu svetinju", rekao je jerej Rađenović.
Načelnik opštine Visoko Ambra Babić pozdravila je sve prisutne na obilježavanju 160 godina postojanja Hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom, jednog od tri vjerska objekta na području ove lokalne zajednice koji su istovremeno i nacionalni spomenici kulture.
"Uz ovu crkvu još 1840. godine se nalazila škola koja je 1914. godine prestala sa radom. U crkvi se nalazi i jedna od najpoznatijih i najvećih zbirki ikona na prostoru BiH, od kojih pojedine potiču još iz 15. vijeka", rekla je Babićeva.
Ona je naglasila da je raduje entuzijazam i požrtvovanost jereja Rađenovića na pokretanju aktivnostima rekonstrukcije crkve i pratećih objekata, te oživljavanje rada pravoslavne vjerske zajednice u Visokom.
"Rado smo se odazvali pozivu jereja Rađenovića da budemo partner i suorganizator, a da manifestaciju obilježavanja 160 godina postojanja crkve inkorporiramo u sadržaje kulturnog dijela manifestacije `Visočko ljeto`. Crkva Svetog velikomučenika Prokopija, koja je podignuta u podnožju kraljevskog grada Visoki, simbol je ovog ovog dijela visočke čaršije, suživota i bogatstva različitosti", rekla je Babićeva.
Čestitajući jubilej crkvi, Babićeva je izrazila želju da današnja manifestacija predstavlja simbol zajedničke posvećenosti izgradnji mira, propovijedanju i življenju univerzalnih ljudskih vrijednosti, koje u svojoj osnovi i religija nalaže vjernicima svih vjeroispovijesti.
Kum slave Hrama Svetog velikomučenika Prokopija je Vlado Kovačević sa Kobiljače, a sklopu obilježavanja 160 godina postojanja hrama danas će u 16.00 časova u Visokom biti priređena izložba ikona i crkvenog mobilijara iz arhiva Crkvene opštine Visoko.
Hram Svetog velikomučenika Prokopija u Visokom izgrađen je 1857. godine i danas je u veoma lošem stanju.
Dio hrama obnovljen 1998. godine, odnosno urađena je fasada, uz finansijsku pomoć Grčke pravoslavne crkve, a potrebna je pomoć za obnovu njegove unutrašnjosti.
Ferman o gradnji crkve, pisana dokumentacija i sva crkvena arhiva izgorjeli su u požaru 1941. godine.
U hramu se nalazi jedna od najpoznatijih i najvećih zbirki ikona na prostoru BiH, koja je nastala od poklona parohijana, ali i donošenjem ikona iz crkava u Sarajevu.
Zbirka se sastoji od stotinjak ikona, a veći broj odnosi se na ikone rađene u tehnici kaširanja papira na drvo. Najstarija ikona urađena je u vizantijskom ikonografskom maniru i potiče iz 15. vijeka.
Crkva je 8. marta 2004. godine, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, proglašena nacionalnim spomenikom BiH. Nacionalni spomenik čine crkva, crkveno dvorište, ogradni zid, ulazna kapija, parohijski dom i pokretno nasljeđe, koje čini 18 ikona.
Izvor: SRNA