Dojče vele: SAD povele sa 1:0 u balkanskoj utakmici
Trenutni rezultat je 1:0 za SAD, ali Rusija se još uvijek ne predaje. Sa krila nadiru Kina i Turska, a EU je u defanzivi.
Već vijekovima je Zapadni Balkan igralište velikih sila. Habsburgovci protiv Osmanlija, zapadni sistem vrijednosti protiv komunističkih država – to su tokom istorije bili rivali. Sada se ponovo radi o moći i uticaju u regionu.
Ovoga puta su u ofanzivi Amerikanci i Rusi, ali su umiješane i Kina i Turska. Evropska unija je u zaostatku, i pored najvećeg ličnog i finansijskog angažovanja.
"Rusija i SAD se sve oštrije sukobljavaju na Balkanu", analizira prije par dana ugledni informativni T-portal iz Hrvatske, najmlađe članice EU - i dodaje: "Samo jedan mali sukob može da raspali bure baruta". "Srbija žonglira između Brisela i Moskve", zabrinuto ove sedmice piše najtiražniji beogradski list Blic. Srpski Novi magazin uočava "rusko-američki energetski rat na tlu Evrope" – a Balkan u njegovom središtu.
Borbeni tonovi
Prije dvije sedmice američki potpredsednik Majk Pens posetio je malu Crnu Goru, koja je ove godine – i pored oštrog protivljenja Rusije – pristupila NATO.
"Ovde na Zapadnom Balkanu, Rusija radi na destabilizaciji regiona kako bi potkopala njegovu demokratiju i podelila ga", izjavio je Pens pred gotovo svim šefovima vlada iz regiona.
SAD i pod predsednikom Donaldom Trampom podržavaju jugoistočnu Evropu protiv Moskve. Takvi borbeni tonovi naišli su na kritike, prije svega u Srbiji. Nije Rusija ta koja ovde unosi destabilizaciju - već Zapad, poručio je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.
Beograd već godinama pokušava da balansira. Kandidatu za članstvo u EU priključenje Uniji ne ide dovoljno brzo. Istovremeno, sa istorijskim prijateljem Rusijom se neguju posebni odnosi. Tako u drugom po veličini gradu, Nišu, postoji "Srpsko-ruski humanitarni centar", koji Vašington smatra centrom za špijunažu.
Trenutno se sa Moskvom pregovara o nabavci šest polovnih aviona "mig 29", tenkova i sistema za raketnu odbranu.
Za to vrijeme, SAD insistiraju na energetskom snabdijevanju. One traže od Hrvatske da na ostrvu Krk, u sjevernom dijelu Јadrana, konačno izgradi planirani terminal za tečni gas. Njega bi punili američki tankeri i on bi trebalo da bude povezan sa sličnom stanicom u poljskom Svinojušću. Јugoistočna Evropa bi tako bila nezavisnija od ruskog gasa.
Na inicijativu Hrvatske i Poljske prošle godine je pokrenuta Inicijativa tri mora (Baltik, Јadran, Crno More). Dvanaest država srednje, istočne i jugoistočne Evrope žele snažniju podršku SAD kako bi se intenzivnije odbranile protiv Moskve.
EU u defanzivi
Evropska unija na novog igrača gleda sa nepoverenjem. Brisel primjećuje da, i pored pomoći od više milijardi evra i čitave armije diplomata i stručnjaka, ima ograničen ugled i uticaj na Balkanu. Predložena su rješenja za političke krize, kakve su u Albaniji i Makedoniji, ali su u djelo sprovedena tek nakon velikog angažmana američkih diplomata.
Kina je proteklih godina u okviru "Novog puta svile" ovde gradila puteve i mostove, davala kredite i modernizovala nuklearne elektrane.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan sljedećeg mjeseca dolazi u posjetu Srbiji i sa sobom vodi 150 biznismena. Turska je tradicionalno dobre odnose sa muslimanima u Bosni i Hercegovini još više intenzivirala. Velikodušno je pomagala u obnovi džamija uništenih za vrijeme rata.
Borbu za uticaj na Balkanu dodatno rasplamsavaju mediji. Ruska agencija Sputnjik to radi sa programom na srpskom jeziku i tako jača ruski pogled na svet. Američka firma KKR – kojoj već pripadaju vodeće televizije u regionu – upravo je kupila Novu TV u Hrvatskoj i POP TV u Sloveniji – omiljene televizijske stanice. Turska novinska agencija Anadolija je naročito jaka u Bosni. O televiziji i portalu Al DŽazira Balkan iz Katara na maternjim jezicima da i ne govorimo.
Izvor: DW (Dojče vele)