Rasel: Kusturičine filmove Amerikanci ne umiju da shvate
S obzirom na to da je oženjen Srpkinjom Mašom Marjanović, Rasel nije prvi put u Srbiji i upoznat je sa srpskom kinematografijom. Ovoga puta boravi u Beogradu kao gost Kulturnog centra Kaleidoskop.
- Kusturica je jedan od najboljih reditelja ovdje, ali pravi priče koje američka publika ne može da razumije, sa specifičnom političkom sofisticiranošću oslikava događaje i neke njegove filmove je bolno gledati - istakao je Rasel, koji će u Beogradu držati master-klas "Režija prije snimanja" za profesionalce i studente umjetničkih fakulteta.
Rasel se u intervjuu za Tanjug prisjetio svog prvog dolaska u Beograd i razgovora sa američkim diplomatom.
- U jednom trrenutku me je povukao u stranu i rekao: "Znaš, ovdje sam pet godina i stvarno ne razumijem ove ljude. Ne kapiram, šta je to sa tim srpskim duhom". Јa sam se naravno nasmijao i predložio sam mu da pogleda Kusturičine filmove kako bi bolje razumio Srbe i njihovu kulturu. Moć, strast, osjećaj za ljubav isijavaju iz njegovih filmova i to je primjer kako reditelj može postati predstavnik cjelokupne kulture - istakao je on.
Rasel potpisuje više od 80 filmova, od prvog - "Ratova zvezda: Povratak DŽedaja", koji mu je otvorio vrata u svijet filma, preko "Terminatora 2", "Mulen ruža", "Narnije", "Betmena", "Vulverina", "Gospodar i komadant", "Boja purpura", do najnovijeg ostvarenja iz franšize "Pirati sa Kariba", sarađujući sa DŽordžom Lukasom, Stivenom Spilberga, DŽejmsom Kameronom, Martinom Kembelom, Piterom Virom, Timom Bartonom.
Primjećuje veliku dominaciju militarizma u savremenom američkom filmu kao odraz trenutne političke situacije u SAD.
- Meka moć je pravi izraz za Holivud. Ne smijemo da zaboravimo da je film veoma uticajan medij i da on uvijek uključuje mnogo socijalnih i političkih elemenata. Iznenađuje me koliko je prisutan militarizam u savremenom američkom filmu, ali je to odraz političke situacije u SAD - kaže cijenjeni umjetnik.
Holivud je, podsjeća Rasel, uvijek bio veoma osjetljiv na to i često se dešavalo da se filmovi snimaju mimo namejre i ideje autora po zahtjevu političkih entiteta.
- To je trenutno skoro dominantno u SAD i mnogo poruka koje dolaze iz holivudskih filmova su negativne i ekstremne - primjećuje Rasel.
Ipak, raduje ga, kako kaže, činjenica da polako počinje da opada uticaj Holivuda na globalnu filmsku industriju i zapaža da se zahvaljujući digitalnom dobu čuju glasovi filmskih stvaralaca iz različitih krajeva svijeta, što otvara vrata mladim umjetnicima da pronađu svoju publiku. Teško mu je da izdvoji filmove koji su mu bili najinspirativniji, ali je ipak pomenuo Lukasove "Ratove zvijezda: Povratak DŽedaja", istakavši da uspjeh te franšize leži u univerzalnoj priči o pobjedi svjetla nad tamom koja prevazilazi sve kulturloške razlike i granice.
Prisjetio se da je krajem sedamdesetih godina bio među onima koji su čekali u redovima da bi vidjeli prvi film "Ratovi zvijezda" da bi nešto kasnije dobio priliku i da radi na jednom od filmova.
- Ljudi su bili željni herojske priče u kojoj dobro pobjeđuje zlo i Lukas je uspio da stvori priču koja dopire do srca ljudi prevazilazeći sve razlike. Kao što je Koka-kola prepoznatljiva ljudima od Azerbejdžana preko Alžira do Avganistana po svom znaku, tako su i "Ratovi zvijezda" postali prepoznatljiv simbol širom svijeta - istakao je veliki fan originalne trilogije.
Potpuno jedinstveno iskustvo mu je bio film "Mulen ruž" zbog pozorišnog efekta, a otkrio je da mu je najteže pala saradnja sa DŽejmsom Kameronom na filmu "Terminator 2", međutim nije želio da navede razloge.
- On ima moćnije advokate od mene - rekao je kroz smijeh. Kaže da danas imaju problem zbog vizuelnih efekata koji su postali vrlo kreativno sredstvo, ali istovremeno se zloupotrebljavaju.
- Postalo je moguće napraviti skoro sve, ali reditelj ima odgovornost da kontroliše vizuelne efekte. Ukoliko to ne uradi, vizuelni efekti mogu izmaći kontroli i film postaje vizuelni spektakl, ali bez ikakvog smisla u pogledu priče - rekao je on.
- Storibording je na neki način tajna vještina. Nema mnogo kurseva u umjetničkim školama posvećenih toj vještini. Uglavnom umjetnici razvijaju tu vještinu u kompanijama posvećenim animaciji, a posljednjih godina mahom dolaze iz svijeta komjuterskih igrica - rekao je Rasel, dodavši da svojim master-klasom želi da popuni tu rupu u obrazovnom sistemu.
Izvor: Tanjug