Crnadak: Dobro je da je vladavina zakona u prvom planu EU Strategije
On smatra da je problem u vezi sa korupcijom jednako prisutan u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, te da se ta pojava reflektuje i na ekonomiju, investicije, odlazak mladih ljudi, osjećaj besperspektivnosti i pesimizma, dodajući da EU sada očekuje konkretne akcije.
"Strategija definitivno otklanja svaku sumnju da je strateško opredjeljenje EU proširenje i priključivanje zapadnog Balkana EU. To je potvrda Brisela i zemalja članica EU da BiH i region definitivno pripadaju tamo, te da je to put koji ćemo nastaviti i na kraju završiti u EU", rekao je Crnadak na konferenciji za novinare u Sarajevu.
On je istakao da će mjere i projekti koji su predstavljeni u okviru Strategije, posebno šest glavnih inicijativa, doprinijeti osnaživanju svih učesnika procesa na zapadnom Balkanu i definitivno pomoći da se institucije u zemljama regiona pripreme za proces proširenja.
"Sa ovakvim pristupom će se nastaviti i razvoj naših spoljnotrgovinskih odnosa. Oko 45 milijardi evra godišnja je razmjena zapadnog Balkana sa EU i to najbolje pokazuje da je put kojim idemo dobar", naveo je Crnadak ističući da će sprovođenje strategije EU snažno finansijski podržati.
Prema njegovim riječima, samo u okviru ove godine predviđena je pretpristupna pomoć u iznosu od milijardu evra, koja će u naredne tri godine postepeno da raste.
"Ono što je važno jeste poruka iz Brisela da nema nikakvog ograničenja po pitanju brzine i kapaciteta evropskog puta bilo koje od zemalja. Ovo je dobar znak koji pokazuje da nastavak evropskog puta zavisi isključivo od nas", rekao je Crnadak.
On je pozvao sve političke predstavnike da se u narednom periodu, posebno u predizborno vrijeme, ne miješaju poslovi vezani za evropski put sa dnevnom politikom, napominjući da će Ministarstvo inostranih poslova nakon predaje Upitnika Evropske komisije da krene u lobiranje, kako bi BiH što prije dobila status kandidata.
U okviru tih aktivnosti, Crnadak je najavio, u narednih nekoliko sedmica, susrete sa ministrima inostranih poslova Austrije, Njemačke, Mađarske i Hrvatske.
Ministar je naglasio da je Upitnik Evropske komisije praktično završen i da su mnoge stvari opterećivale odgovaranje na pitanja u vrijeme kada je formirano 35 komisija i kada su ključna bila pitanja unošenja podataka u softver u kojem se sve radilo.
"Ne želim da kašnjenje sa Upitnikom vezujem za bilo kojeg političara, stranku ili nivo vlasti. Odgovornost je na potpuno lošim političkim odnosima koji su vladali 2017. godine", rekao je Crnadak.
On je odbacio tvrdnju federalnih novinara da Republika Srpska koči evropske procese, ističući da je opredjeljenje svih koji vode institucije Srpske da se ide putem evropskih integracija, napominjući da u BiH ima raznog taktiziranja i kalkulisanja i dnevne politike u okviru tih pitanja.
"Ne mislim da institucije koje vode Republiku Srpsku rade protiv, ili da ne žele Republiku Srpsku i BiH u Evropi", rekao je Crnadak.
Na pitanje da li je aktuelna vlast na nivou BiH kriva za usporavanje zemlje na evropskom putu s obzirom da je prije 10 godine bila lider u regionu a sada je na začelju, Crnadak je naveo da je tačno da su danas Srbija i Crna Gora vodeći u evrointegracijama.
"Moram podsjetiti da ta nizbrdica i zastoj traju do 2014. godine. Nakon izbora se proces oživljava i od 2015. godine do danas proces je išao samo nabolje i taj smo procjep smanjili. Ova vlast može biti odgovorna samo zato što se nije bolje dogovarala i što 2017. godina nije bila jednako dobra kao i 2016, ali ne može nositi teret odgovornosti kao oni što su bili na vlasti do 2014", naveo je Crnadak.
Govoreći o usvajanju zakona o spoljnim poslovima, Crnadak je rekao da je Radna grupa završila posao i da je trenutno faza tehničkog dotjerivanja teksta ovog zakonskog akta, koji bi u narednih par dana trebalo da bude dostavljen Predsjedništvu BiH.
Crnadak nije želio da komentariše pismo studenata političkih nauka ističući da je Ministarstvo inostranih poslova BiH na to pitanje dalo odgovor juče, ali je pozvao da se nastavi raditi na jačanju saradnje ministarstva sa fakultima političkih nauka u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru.
Izvor: SRNA