Pupovac: Nije izvjesno da će Hrvatska kazniti svoje zločince
"Time se ozbiljno smanjuju šanse za njeno skoro suočavanje s vlastitim ratnim putem i ratnim politikama, kao i šanse za promjenu ratne retorike, a time i za pomirenje u pravdi i odgovornosti", rekao je Pupovac na komemorativnoj sjednici u Zagrebu, posvećenoj žrtvama akcije "Oluja".
Iz SNV-a je saopšteno da od 1991. do danas, uprkos povratku određenog broja izbjeglih i pristiglim doseljenicima, Hrvatska ima gotovo pola miliona stanovnika manje, od toga oko 400.000 svojih stanovnika srpske nacionalnosti.
"Svijest o toj činjenici, a da o savjesti ne govorimo, u društvu ne postoji ni danas, pa se izbjegli ne spominju ni u jeku međusobnih optužbi za to ko je kriv za `iseljavanje Hrvatske`. Oni se ne računaju kao demografski gubitak, baš kao što se njihovi krajevi ne tretiraju kao krajevi istinske državne brige. O njima se danas više vodi računa kao o graničnom, bezbjednosnom pitanju nego kao o razvojnom pitanju", naveo je Pupovac.
On je istakao da referendumske kampanje, poput ne tako davne antićirilične, koje se u različitim oblicima vode protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebno protiv srpske manjine, ne samo da ne doprinose jačanju duha mira nego jačaju stigmatizaciju i netoleranciju, karakteristične za duh rata.
Pupovac je ocijenio da je prisustvo ustaške ideologije, a posebno manifestovanje u vrijeme stradanja Srba tokom Drugog svjetskog rata i stradanja u ratu 90-ih, produbljuju osjećaje isključivanja i povrijeđivanja, te izazivaju duboke osjećaje nespokoja.
"Izuzetno je teško, a ponekad i nemoguće, na miru se sjećati stradanja u atmosferi i uz poruke koje obnavljaju stare i stvaraju nove strahove", rekao je Pupovac.
On je dodao da 23 godine nakon rata očekuje da hrvatsko-srpski ratovi iz 20. vijeka ustupe mjesto "mirnodipskoj, nemanipulativnoj i dijaloškoj kulturi mira".
Pupovac je istakao da očekuje da se izgrađuje kultura mira u kojoj neće biti mjesta ni za koju ideologiju ili politiku koja je dovela do stradanja i zločina.
"Posebno to očekujemo od Hrvatske i Srbije, njihovih državnih politika jer nastavak ratnih i manipulativnih politika sjećanja šteti i Hrvatima i Srbima, a vrijeđa sve one koji istinski saosjećaju sa svakim stradalnikom, svakom žrtvom i njihovim potrebama za mirom", poručio je Pupovac.
On je ocijenio da su razorne posljedice rata u mnogim krajevima na različite načine još vidljive - u fizičkom stanju mnogih naselja, demografskoj slici mnogih krajeva i uništenoj ekonomiji gotovo cijelog ratom zahvaćenog područja.
"Duh rata gotovo nikako ne ustupa mjesto duhu mira u javnim i privatnim odnosima u našoj zemlji i njenim odnosima s drugim zemljama. Ne možemo se ne zapitati koja je korist od održavanja takvog stanja? Kako to da se ne vidi šteta koju ono proizvodi u međuetničkim, unutarpolitičkim i međudržavnim odnosima", upitao je Pupovac.
Komemorativnoj sjednici prisustvovali su i Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, predstavnici Ambasade Srbije u Hrvatskoj, s ambasadorom Mirom Nikolić na čelu, predstavnici organizacija i institucija Srba u Hrvatskoj, vijećnici i saradnici SNV-a.
U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja", prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano je 250.000 krajiških Srba, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.
Ta akcija počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.
Akcija "Oluja" je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Јugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.