Bijeljina - problemi sa odlaganjem otpada životinjskog porijekla

U međuvremenu nije otvorena nijedna deponija koja bi se bavila odlaganjem klaoničkog otpada i uginulih životinja, niti postoji stočno groblje koje bi, po važećim propisima, trebalo da imaju sve lokalne zajednice. 

Otpad životinjskog porijekla spada u kategoriju opasnog otpada, što je bio jedan od razloga da bijeljinski Eko-dep zatvori odlagalište za ovu vrstu otpada prije više od godinu dana. Godišnje je na ovoj deponiji odlagano između 300 i 400 tona otpada, uglavnom klaoničkog, ali i uginulih životinja, pa su i kapaciteti stare deponije potrošeni. Najgore je, tvrde u upravi, to što je taj otpad nepropisno transportovan.

"Otpad zadržavali u svojim klaonica i po nekoliko dana i takvog ga transportovali u neadekvatnim vozilima", rekao je direktor Eko-depa Bijeljina Dragiša Marjanović.

Da se o ovom otpadu lokalna zajednica ne bavi organizovano, potvrđeno je i u preduzeću Komunalac.

"Od 2017. godine ne odvozimo. Vozimo klaonički otpad. Gubici zbog toga oko 50.000 maraka", izjavio je direktor AD "Komunalac" Bijeljina Milenko Vićanović.

Proizvođači ovog otpada su klaonice, veće mesare, ribarnice. Najveći među njima je ZP- komerc koji je, za sada prvi u regiji, izgradio savremenu spalionicu, ali samo za sopstvene potrebe. Šta rade ostali? 

"Svaka klaonica mora da ima svoju stočnu jamu. To je problem u čitavoj Republici Srpskoj", istakao je načelnik odjeljenja za inspekcijske poslove grada Bijeljina Boban Јovičević.

U gradskoj inspekciji tvrde i da su veterinarski inspektori utvrdili da se ovaj otpad u Bijeljini odlaže na propisan način, jer u postupku nadgledanja, nije izrečena nijedna prekršajna mjera. Za odlaganje uginulih životinja, koja su uz klaonički, druga vrsta otpada animalnog porijekla, uredno se brine Higijeničarska služba Grada Bijeljina. 
Tako, iz perspektive nadležnih, Bijeljina, za razliku od svih drugih lokalnih zajednica u okruženju, nema problem sa animalnim otpadom, jer se njime, u suštini i ne bavi.