Aktiviranjem MAP-a zemlja se "ne gura" u članstvo
"Time počinje proces MAP-a, a na BiH je da odluči kada će predati program, nakon čega slijede razgovori o tome kako će biti sprovođen Program. Naglasak u okviru godišnjeg nacionalnog programa je na reformskom procesu", rekao je visoki zvaničnik NATO-a.
On je naglasio da u okviru godišnjeg nacionalnog programa NATO neće tražiti dramatično nove zahtjeve, te da će se sve kretati u okvirima onoga što je Alijansa ranije radila sa BiH.
Fokus NATO-a je, s obzirom da je početna faza MAP-a, dalja reforma odbrane i bezbjednosti, obezbjeđivanje sprovođenja dokumenta "Pregled odbrane" i daljih reformi obavještajnog sektora.
"Reforma obavještajnog sektora je dio našeg dijaloga koji imamo sa BiH. Ali, sve je u početnoj fazi. Tu su još i profesionalnizacija, transparetnst u sistemu javnih nabavki, parlamentarni nadzor nad odbrambeno-bezbjednosnim sektorom", rekao je visoki zvaničnik NATO-a.
On je pojasnio i da nema roka za godišnji nacionalni program, te da je na BiH da odluči kada će i šta raditi kada je riječ o evroatlantskim aspiracijama.
"Imamo istoriju saradnje i vrlo dobru pretpostavku koje bi reforme trebalo da budu u godišnjem nacionalnom programu", rekao je ovaj zvaničnik.
Kada je riječ o stavu Rusije prema aktiviranju MAP-a, zvaničnik NATO-a kaže da nema sumnje da će ta zemlja biti protiv pristupanja BiH Sjeveroatlantskoj alijansi.
On je izrazio nadu da će vlasti BiH ostvariti napredak u korištenju MAP-a, ističući da je danas otvoren taj mehanizam jer je značajan dio uslova iz Talina ispunjen i donesene mnoge sudske odluke.
"Restriktivno držanje prema BiH ne bi bilo dobro jer je postignut određeni napredak. Bilo bi poražavajuće za BiH ako ne bi iskoristila mehanizam reformi koji joj se nudi", dodao je on.
Zvaničnik NATO-a navodi da je na političkim liderima da, kada bude vrijeme za to, odluče o posljednjem koraku, odnosno članstvu u Alijansi.
"NATO smatra da svaka zemlja može slobodno donijeti svoju odluku s kim će sklapati odbrambene i bezbjednosne aranžmane", rekao je on.
Zvaničnik NATO-a ističe da Alijansa radi sa vlastima u Sarajevu kako to predviđa i Ustav BiH, napominjući da entiteti nemaju ovlaštenja za vođenje spoljne politike.
Odgovarajući na pitanje o stavu NATO-a o mogućim promjenama granica na Balkanu, zvaničnik je rekao da Sjeveroatlantska alijansa nema jedinstven stav o tome.
"To treba pitati saveznike pojedinačno. Možda će nekad u budućnosti biti NATO stav. U ovom trenutku ga nemamo jer ga saveznici nisu donijeli", dodao je on.