Dejtonski sporazum: 24 godine dokumenta koji je zaustavio rat i priznao Srpsku

Sporazum je zaustavio troipogodišnji sukob u BiH. Uspostavio je novi ustavni poredak državne zajednice Bosne i Hercegovine sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Već utemeljena Republika Srpska međunarodno je potvrđena.

Skoro četvrt vijeka kasnije, pojedini dijelovi Sporazuma značajno su promijenjeni, a pokušaji njegove revizije ne prestaju.

Tri sedmice iscrpljujućih pregovora tri međusobno zaraćene strane i međunarodnih medijatora. Iza zatvorenih vrata iscrtavane su karte.

Srpska delegacija imala je svoj prijedlog unutrašnje diobe BiH. Za Republiku Srpsku - izlaz na more, ostanak u Srpskoj odbranjenih teritorija, tada Srpskog Sarajeva, Brčkog, područja oko Goražda, Drvar, Glamoč, Grahovo... Pritisci, ucjene, iznenadni sastanci usred noći.... Neprihvatljivi zahtjevi da se još tada otvore statusna pitanja Kosova i Metohije, da NATO trupe uz puni diplomatski imunitet nekontrolisano krstare teritorijom Srbije...

I uoči potpisa, novo, do tada tajno, rješenje arhitekte sporazuma, Ričarda Holbruka.

- Znači sve te stvari smo mi izgubili. Mi smo po njihovom trebali dobiti samo tri ili četiri odsto teritorije a nismo trebali ništa davati - priča Momčilo Krajišnik, član srpske delegacije u Dejtonu.

Delegacija iz Srpske odbila je prijedlog. No, američki mešetari pronašli su solomonsko rješenje. Prijedlog na parafiranje na sto su stavili Slobodanu Miloševiću, Franji Tuđmanu i Aliji Izetbegoviću.

Pod pritiskom Miloševića, Radovan Karadžić sporazum je potpisao tek po povratku u Beograd.

U Parizu, kasnije, potpis na sporazum stavio je i Nikola Koljević. Uslijedio je egzodus 150.000 sarajevskih Srba, ali je Republika Srpska, sačuvana.

I međunarodno potvrđena.

- Prvi put poslije veoma dugog perioda dobili smo jednu cjelinu, državno-pravnu cjelinu unutar jedne veće državno-pravne cjeline koja ima značajne atribute političke i pravne samostalnosti i nama omogućava da čuvamo svoj identitet, svoj istorijski kontinuitet i da kreiramo sektorske politike kako nama odgovara - kaže Radomir Lukić, član srpske delegacije u Dejtonu.

Sporazumom, državna zajednica BiH dobila je ograničene nadležnosti u oblasti međunarodnih odnosa i finansija.

I četiri institucije - Predsjedništvo, Parlament, Savjet ministara sa tri ministarstva i Ustavni sud.

Danas ih ima više od 80. Entitetima su otete desetine nadležnosti. Samo tri - porezi, odbrana i kontrola granica preniesene su u skladu sa Ustavom.

Visoki predstavnici, od prvog, Karla Bilta, do posljednjeg Valentina Incka, nametnuli su više od 900 akata i odluka.

- Te izmjene su nas i dovele u jedno stanje koje je poprilično nesređeno. Ako u Ustavu imate da piše jedno a u praksi drugo, taj raskorak upućuje da država ima problem sama sa sobom. Ali sa aspekta Republike Srpske Dejton jeste formula za opstanak BiH - istakla je predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

A Federacija!?

Razapeta između ambicija Bošnjaka za centralizacijom i želje Hrvata za trećim entitetom - opstruiše provođenje aneksa 2 Sporazuma.

Sa papira na teren nisu precrtane entitetske granice. Aneks 7 realizovan je samo u dijelu koji se odnosi na povratak imovine.

Za razliku od druge strane, Srpska i ovu godišnjicu Sporazuma dočekuje maksimalno mu privržena. I opredijeljena za veću samostalnost u budućnosti.

- Mi ćemo u institucijama Republike Srpske u narednom periodu učiniti sve da zadržimo ono što je Dejtonom predviđeno za Srpsku. Mi ni od koga ništa ne očekujemo, samo štitimo ono što je naše i tako će ostati i u budućnosti - kategoričan je premijer Radovan Višković.

Budućnost trenutnog uređenja BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, međutim, trebala bi da zavisi isključivo od dogovora unutar BiH - zemlje u kojoj i 24 godine poslije opstaju ambicije za dominacijom, za nametanjem vlastite volje drugima i drugačijima.

Opstaju i visoki i specijalni predstavnici i ambiciozne strane diplomate.