Lideri u BiH da promovišu regionalnu saradnju
- Srpska i njeni lideri rade na unapređenju saradnje sa susjednim zemljama BiH, međutim SDA i mnogi drugi elementi sarajevskog političkog establišmenta rade upravo suprotno. Srpska, naravno, želi da ima dobre odnose sa Srbijom, čiji su lideri pružili ruku i drugim zemljama u regionu u nastojanjima da se unaprijede odnosi i njeguje saradnja", navodi se u izvještaju.
U tekstu ovog izvještaja se napominje da je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nedavno na Predsjedništvu iznio inicijativu o pridruživanju mini Šengenu kao projektu kojim bi se ukinule prepreke na Balkanu i kom su do sada prišli Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.
- Srpska se nada da će BiH pridružiti mini Šengenu i drugim nastojanjima da se učvrste veze sa susjednim državama - ističe se u trećem poglavlju ovog dokumenta.
Srpska je, takođe, podržala dogovor o normalizaciji ekonomskih odnosa između Beograda i Prištine postignut posredovanjem SAD, a Dodik je 16. septembra u svojstvu srpskog predstavnika posjetio Zagreb, gdje se sastao sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem.
- Ova posjeta je značajan simbol ostavljanja starih animoziteta između Srba i Hrvata po strani i okretanja kao budućnosti, te prijateljskom odnosu i saradnji - ističe se u izvještaju.
Dodik i Plenković postigli su dogovor o izgradnji vitalno važnog mosta preko rijeke Save na granici Hrvatske i BiH, te razgovarali o regionalnim pitanjima, kao što su migracije i ekologija.
- Dodik je zahvalio Hrvatskoj na podršci evropskom putu BiH, a Milanovićev kabinet izdao je snažno saopštenje u kom podržava Dejtonski sporazum i kaže - "Hrvatska ne može ostati pasivna i neće podržati inicijative u smjeru jednostrane revizije Dejtonskog sporazuma koje bi ugrozile mir i stabilnosti u BiH i jugoistočnoj Europi". BiH može dosta toga da nauči od Hrvatske u pogledu evro-integracija, a pomirenje Srba i Hrvata je važno za buduću stabilnost i napredak regiona, što je bitno svim etničkim grupama - navodi se u izvještaju poslatom UN.
U dokumentu se navodi da je većina elemenata sarajevskog političkog establišmenta reagovala bijesno na pomenuti sastanak, kao da pomirenje Srba i Hrvata nužno predstavlja prijetnju Bošnjacima.
- SDA je izričito osudila sastanak navodeći da bi to moglo dodatno destabilizovati situaciju u BiH. Nominalno "hrvatski" član Predsjedništva BiH Željko Komšić iznio je nevjerovatnu i uvredljivu teoriju zavjere o razgovorima, rekavši da "se nikada neće ostvariti ono što su Milošević i Tuđman u Karađorđevu zamislili", aludirajući na navodno tajni plan iz vremena rata da se BiH podijeli između Srbije i Hrvatske - pojašnjava se u izvještaju.
U ovom izvještaju se konstatuje da SDA i njeni saveznici moraju prihvatiti da dobri odnosi Srba i Hrvata nisu prijetnja Bošnjacima i da nacionalno pomirenje nije igra nulte sume.
- Sastanke kao što su Dodikovi razgovori u Zagrebu treba podržati jer podstiču nacionalno pomirenje, jačaju regionalnu saradnju i pomažu BiH da iznese rigorozne zahtjeve evropskih integracija. I zaista, teško je shvatiti na koji način rukovodstvo SDA zamišlja da BiH uopšte može uspjeti i napredovati u radu na evropskim integracijama ako se dijalog između susjednih država osuđuju i zabranjuju - ističe se u ovom dokumentu.
Bošnjački politički establišment, dodaje se u trećem poglavlju izvještaja, pokazao je sličan animozitet i prema Srbiji.
Na tom planu se navodi primjer da je ministar inostranih poslova BiH Bisera Turković, koja je član SDA, nakon što je sud u Beogradu osudio jednog Bošnjaka za ratne zločine i zlostavljanje srpskih zarobljenika 1992. godine poslala Srbiji protestnu notu i pozvala ambasadora BiH u Srbiji na konsultacije, što govori da Turkovićeva ne predstavlja BiH, već svoju političku stranku.
- U avgustu je SDA izdala saopštenje u kom optužuje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za "agresiju protiv BiH sa ciljem ugrožavanja njene cjelovitosti", uprkos Vučićevoj dosljednoj podršci teritorijalnom integritetu BiH prema Dejtonskom sporazumu - navodi se u izvještaju.
U tom dokumentu se navodi i da je bošnjački politički establišment reagovao ljutitim uvredama na rezultate crnogorski parlamentarnih izbora održanih 30. septembra, u kojima je pobjedu odnijela koalicija koja se suprotstavlja crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću.
Konačno, nedavno održani sastanak Aleksandra Vučića, Dragana Čovića i Milorada Dodika u Beogradu izazvao je dodatne animozne izjave bošnjačkog političkog establišmenta u kojima se implicira da bilo koji dobri odnosi srpskih i hrvatskih političkih ličnosti u regionu moraju biti napadani kao da predstavljaju prijetnju Bošnjacima.
"U stvari, srpski i hrvatski lideri - bilo u BiH, Hrvatskoj ili Srbiji - kontinuirano i dosljedno naglašavaju opredijeljenost za Dejtonski sporazum kao najbolju formulu za održavanje političke stabilnosti u BiH i regionu. Najozbiljnija prijetnja po stabilnost u BiH i regionu nisu prijateljski odnosi Srba i Hrvata, nego odbijanje SDA da prihvati dejtonske principe kojima se štiti ravnoteža prava svih konstitutivnih naroda u BiH", zaključuje se u trećem poglavlju 24. izvještaja Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.