Kardiovaskularne bolesti među vodećim uzrocima smrtnosti; Koji su vidovi prevencije? (VIDEO)
Pušenje, gojaznost, fizička neaktivnost rizici su za oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti.
U Republici Srpskoj prije 20 godina smrtnost od ovih bolesti iznosila je 57 odsto, a danas je to 42 procenta. Najbitnija je prevencija.
- Kada se prevencija ne poštuje onda se razvije srčani infarkt. Za 30 do 60 minuta se dođe u angio salu da se odčepi taj krvni sud, da se rekonstruiše kako nebi izumro miokard. Kada miokard ode, tada imamo zamaranje, gušenje i što prije dođemo manja će količina miokarda da izumre - pojasnio je Milan Nedeljković, interventni kardiolog i predsjednik Srpskog ljekarskog društva
Nebojša Tasić, predsjednik Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga – HISPA poručio je pacijentima da idu na preventivne preglede koji su kvalitetniji od sistematskih.
- Oni su jako važni, jer preventivnim pregledima sve i da ste potpuno zdravi uspijevate da na vrijeme otkrijete vaše probleme, a mi smo tu da sa ovim novim saznanjima ih uspješno riješimo - rekao je Tasić.
Ministarstvo zdravlja priprema preventivne programe koje će sprovoditi domovi zdravlja i bolnice.
Sekundarna i tercijarna prevencija podrazumjeva mrežu sala interventne kardiologije.
- To je mreža sala interventne kardiologije koju kompletiramo sa završetkom bolnice u Doboju i Trebinju, gdje ćemo na potezu od Prijedora do Trebinja imati raspoređene mrežu sala za interventnu kardiologiju i brzo reagovanje u slučaju infarkta miokarda - naglasio je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Srpske.
U proteklih 20 godina mnogo se radilo na unapređenju zdravstvenog sistema.
Od velikog značaja je razvoj kardiohirurgije u Banjaluci kao i pokretanje interventne kardiologije u bolnicama u Srpskoj.
- Mnogo se radi u tom segmentu modernizacije bolnica kako bi odgovorili na one najveće izazove, ne samo u smislu infarkta miokarda kao prijeteće kardiovaskularne bolesti, nego i o infarktu mozga - naveo je Ranko Škrbić, dekan Medicinskig fakulteta u Banjaluci.
Zlatko Maksimović, direktor ЈU Bolnice "Sveti vračevi" u Bijeljini ističe da je novi standard važani za prava pacijenata i za njihovu centričnost, tako da se, kako kaže, uvode novi termini, a pratiće se i svjetski trendovi.
"Zaštita srca i krvnih sudova – svjetski rezultati u regionalnom okruženju – uspjeh HISPA programa" tema je trećeg Hispa kongresa u Bijeljini koji je okupio oko 1.000 ljekara iz 15 zemalja.