Dopunjeno izdanje knjige "Fajront u Sarajevu"

Zatvoren je jedan krug od prvog predstavljanja u SKC-u, u junu prošle godine, a knjiga se danas bliži sto hiljaditom prodatom primjerku. Nele je s njom prošao Srbiju uzduž i poprijeko, Republiku Srpsku, Kanadu, a čeka ga Budimpešta... Primio je hiljade pisama od oduševljenih čitalaca, i, može se reći, zbog nje jedva izvukao živu glavu iz rodnog Sarajeva.

Kao zahvalnost publici, autor je za ovo specijalno izdanje napisao pogovor u kom razmatra sve ono što je knjigu pratilo, a na kraju je ubacio i pismo jedne čitateljke.

- Za popularnost "Fajronta" krivi su fenomen grada Sarajeva koji nije imao ni u jednom segmentu predispoziciju da postane omiljen u bivšoj Јugoslaviji, a to je postao. Zatim fenomen magičnih osamdesetih koje pamtimo kao da su bile neko zlatno doba, pa Јugoslavija u kojoj smo imali mnogo više prostora i vazduha da dišemo, rokenrol koji je bio vrsta religije u tom vremenu, a u sklopu s tim i "Zabranjeno pušenje" i "Top lista nadrealista", kao najveći humoristički projekat u Јugi. Sve to, plus moj stil pisanja iz koga je neplanirano iscurila nostalgija, učinilo je knjigu primamljivom - rekao je Karajlić.

Da je ovu autobiografiju napisao prije dvadeset godina, dodao je, bio bi to promašaj, a knjiga bi bila gorka, prepuna jeda, tuge i bijesa: " Sad je mnogo lakše s ove distance, ali pokretanje tih pitanja izaziva jednako burnu reakciju kao i prije dvadeset godina kada su se prvi nesporazumi i animoziteti pretvorili u ratni sukob".

Popularnost ove knjige sagledao je i Ratko Dmitrović, generalni direktor i glavni urednik "Novosti", objasnivši kako su priča koja je vezana za knjigu, i Nele kao glavni lik, s literarno-dokumentarističkog, otklizali na društveno-politički kolosjek.

- Dotakli su se nacionalnog. Nele je kao svjedok vrlo neprijatan za one koji ga danas u Sarajevu ne vole. U svom romanu govori o Sarajevu prije početka rata, malo se zadržava na prelomnim trenucima, pokušava da objasni šta će se dogoditi, i odlazi iz ovog grada. Na pitanja zašto je otišao u Beograd odgovara da je to učinio zato što je znao da ga tu neće sprečavati da ima pravo na mišljenje. On govori o jednoj žrtvi, o srpskoj strani, na način svjedoka iz prvog reda, s bine. I to je problem kod onih Sarajlija koji su svjesni da su izgubili jedno veliko ime koje je Sarajevo činilo Sarajevom - rekao je Dmitrović.

"Fajront u Sarajevu" bio je, po riječima Dejana Papića, direktora "Lagune", najprodavanija knjiga u prošloj godini:

- Nele je unio srce u ovu knjigu, ispričao potpuno ličnu i nepristrasnu priču o Sarajevu prije rata, i vratio nas u neka bolja vremena. Iskazao se kao zreo pisac.

Govoreći kao urednik knjige o mnogobrojnim promocijama, Vule Žurić je opisao kako se one pretvaraju u neku vrstu društvenog pokreta.

- Većina ljudi dolazi zbog rokenrola. Ne interesuje ih ko je koje vjere, nego se sjećaju koncerata, vidi se da žive autentičan život koji ne bi bio takav da nije bilo i "Zabranjenog pušenja". Koliko je Nele ozbiljno shvatio svoj književni zadatak, vidim i u njegovom odlasku u Sarajevo jedne nedjelje, koju bih nazvao: "Nedjelja kad je došao Nele", da do kraja provjeri naslov svoje knjige - rekao je Žurić.

Opisujući nedavnu posjetu Sarajevu, Nele je rekao:

- Zanimljiva i vesela noć u čijoj suštini stoji taj ključni problem koji Sarajevo ima: da ih svaki moj nastup i fizički dolazak, podsjeća na ono što bi oni voljeli da jesu, ali su daleko od toga. Јa sam im zaštitni znak. Bez mene oni su bez identiteta, kao ličnost bez slike u legitimaciji, i to znaju. A najgore što znaju je da će ovo što sam napisao o Sarajevu biti i za 50 godina vjerovatno jedino štivo o tom gradu. Ne da dolje nema dobrih pisaca, nego se bojim da neće imati šta da pišu.