Svjetski dan knjige - Svi smo u biblioteci!

Kako je najavljeno iz Biblioteke grada Beograda, tog dana javne ličnosti iz svijeta kulture i medija "radiće" od 12 do 13 sati u Biblioteci, u Odjeljenju za rad sa korisnicima - usluživati čitaoce, upisivati ih u Biblioteku, davati prijedloge za čitanje...

Njihov rad će koordinisati profesionalni bibliotekari.

Ove godine svoje učešće u akciji najavili su Zoran Kesić, Nataša Marković, Bule Goncić, Ljubica Arsić, Dragoljub Ljubičić Mićko, Aca Seltik, Dragan Ilić, Mihajlo Pantić, Živana Šaponja Ilić, Tihomir Stanić, Goran Gocić, Vanja Milačić...

U isto vrijeme na Platou ispred Biblioteke grada Beograda dramski umjetnik Vitomir Vico Dardić kazivaće najljepše stihove svjetske poezije,a posjetioci Biblioteke grada moći će da pogledaju izložbu "Moj grad" autora Branislava Radišića.

Iz Biblioteke grada Beograda podsjećaju da proljećni popust od 50 odsto na iznos godišnje individualne članarine u cijeloj mreži BGB traje do 31. maja.

 Knjiga savršeni izum kao utjeha i spas

Ostati ravnodušan prema knjizi znači lakomisleno osiromašiti svoj život.

Riječi su ovo koje je zapisao naš veliki književnik i nobelovac Ivo Andrić, čije su najdublje misli ostale u djelima neprolazne vrijednosti, kojima je promijenio naše živote zauvijek.

Kao i Andrić i drugi veliki pisci vijekovima su ukazivali na to zbog čega su knjige jedinstvene i koliki je grijeh ne obogatiti svoju dušu čitajući. Svake godine 23. aprila obilježi se Svjetski dan knjige. Toga dana sa književne scene otišla su dva velika imena Miguel de Servantes i Viljem Šekspir, što ovom datumu daje dodatu težinu. I ove godine, može se reći, već tradicionalno, srpski pisci  podsjetili su da u svakoj knjizi čovjek može pronaći dio sebe, te da čitanje predstavlja svojevrstan spas u tmurnim vremenima.

- U životu svakog duhovnijeg čoveka knjiga je nešto što je spasonosno. Naša svakodnevica je siva, tmurna, a život beskrajno dosadan. Književnost, kao i poezija, elitna umjetnost, zapravo čovjeka dovode u poziciju da živi stotinu života. Ne bih umio da zamislim svoj život bez knjige. Knjiga je naprosto utjeha - istakao je književnik Rajko Petrov Nogo.

Mnogima omiljen, Matija Bećković smatra da je najbolji odgovor još davno dao italijanski pisac Umberto Eko naslovom svog djela "Nećete se lako riješiti knjige".

- Tu je rečeno da je knjiga savršen izum, kao čekić, kao kliješta, kao makaze, da može biti različitih formata, na različitom papiru, ali da jednom zauvijek ostaje savršen izum. Bez obzira na to što se sada čini da je zamjenjuju drugi mediji, ona će trijumfovati na kraju, kao što je trijumfovala na početku, a sve knjige koje su napisane nastale su iz te jedne jedine - objasnio je Bećković.

Dotakli su se i pitanja o kojima se mnogo polemiše u savremenom vremenu: da li su se današnje generacije, pojavom savremenih tehnologija, udaljile od knjige i time ugrozile njen opstanak? Vladar u carstvu najljepših priča i pjesama za djecu Ljubivoje Ršumović ne slaže se sa tim.

- Ne vjerujem u to da smo se udaljili od knjige. Postoji prolazna fascinacija "elektronskim čudima" i ona na neki način pokušavaju da zamijene knjigu, koja postoji u različitim oblicima više od 2.500 godina. Ne vjerujem da će maloljetni računar pobijediti knjigu, ni u koje vrijeme, nikada. On je koristan naravno, kao i mobilni telefon, tableti, sve je to korisno, ali treba učiti djecu da oni gospodare svim tim elektronskim spravama, a ne one njima i njihovim slobodnim vremenom i pameću - poručio je Ršumović.

I ovogodišnji dobitnik prestižne književne nagrade NIN-a, Filip David, optimističan je kada je u pitanju odnos ljudi prema knjigama i književnosti.

- Dok je ekonomska situacija sve teža, imam utisak da se događa jedan paradoks, da se ljudi koji vole knjigu njoj i vraćaju. U ovom vremenu čovjek mora u nečemu da nađe oslonac. Ne znam da li je to moja zabluda, volio bih da nije, ali zaista imam utisak da se knjiga u ovim vremenima pojavljuje kao neka vrsta spasioca, kao utjeha, nešto što se osjeća kao prijatelj koji će vam pomoći u nevolji i koji će vas udaljiti od ove stvarnosti koja nije baš najsjajnija - kazao je on.

Slično mišljenje dijeli i književnik Nenad Grujičić.

- Gdje god se okrenemo knjiga živi. Život knjige postoji kao vitalni čovekov duhovni princip u svim pravcima - rekao je Grujičić.

Knjiga je, naglasio je on, jedan od najvažnijih dokazanih medijuma ljudske civilizacije, gdje su svoju smisao i snagu, intimu i sreću pronašli mnogi nadareni autori.

- Dok je života i svijeta, eto, biće i talentovanih pjesnika i pisaca, knjiga i literature u muzici i bojama maternjih jezika širom planete - zaključio je Grujičić.

Da je u duhovnom i društvenom posrnuću knjiga jedini eliksir, koji vodi ka izlječenju, smatra i pisac Tode Nikoletić.

- Ona nije samo opredmećeni detalj i vidljivi zbir rečenica. Ona je ideja, iskustvo, mudrost i najintimniji dio svakog čovjeka. U metafizičkom smislu, knjiga je saglasje sa univerzumom - ispričao je Nikoletić.

Ipak, on dodaje da je u eri elektronike i vizuelnih medija knjiga postala najudaljenija tačka na Zemljinoj kugli.

- Dinamičnost, koja nas sve pretvara u potrošni materijal, otuđila nas je od potrebe za knjigom. Glad za blic vijestima, senzacionalizmom, brutalnim događajima učinili su nas nezainteresovanim za lijepo i estetizovano štivo. Produkt toga je hermetizam i pasivnost za bilo šta što nas čini komunikativnim i pismenim bićima - naglasio je Nikoletić.

 Potraga za odgovorima

- Čini mi se da problem savremenog čovjeka počiva više na činjenici da se on sam od sebe udaljio, nego od knjige. Posredno, možemo između to dvoje tražiti vezu, jer bi knjiga trebalo da bude neka vrsta medijuma i čuvara znanja, koji pomaže u saznavanju i sebe i svijeta oko sebe. Nisu naravno ni sve knjige takve, ali u simboličkom smislu knjiga bi trebalo da prenosi neka bitna saznanja o čovjeku. Paradoksalno, živimo u svijetu neznanja, u kojem smo zatrpani nebitnim, a često i sasvim bizarnim i bespotrebnim informacijama. Ipak u urođenoj potrebi čovjeka za suštinskim odgovorima o njegovom biću razotkriva se, rekla bih, trajan prostor knjige. Ko krene u potragu za odgovorima, posegnuće i za knjigom - naglasila je književnica Tanja Stupar-Trifunović.

 Velikani o knjizi
"Dobri prijatelji, dobre knjige i čista savjest: to je idealan život", Mark Tven.

"Knjiga nije hrana, ali je poslastica", Tin Ujević.

"Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji", Sokrat.

"Nema knjige, a da u njoj ne može ništa dobro da se nađe", Servantes.

"Raj sam oduvijek zamišljao kao svojevrsnu biblioteku", Horhe Luis Borhes.