Podsjećanje na zločine Handžar - divizije
Ova divizija je, u trenutku osnivanja, brojala 21.064 vojnika. Za oznake na okovratniku i taktički simbol jedinice iskorišten je motiv ruke koja drži kratku sablju /handžar/, uzet sa austrougarskog grba BiH, pa je među vojnicima odmah prozvana "Handžar divizijom".
Prema raspoloživoj i sačuvanoj dokumentaciji, "Handžar divizija" je od marta do oktobra 1944. godine izvršila brojne zločine u Sremu, te u sjeveroistočnom dijelu BiH, koji su po svireposti i načinu izvršenja daleko prevazišli one njihovih mentora - nacista.
O tome je pred sudom 1945. godine svjedočio Matias Franja, komandant 28. puka te divizije, a kasnije član divizijskog štaba. U svom iskazu, govoreći o jednoj od akcija, on je ispričao:
"Ovi su ljudi klali sve na šta su nailazili, a što nije nosilo fes. Bilo je slučajeva da je oficir koji je bio na čelu kolone vidio kako ljudi rade na njivi. Kad bi se docnije okrenuo, mogao je vidjeti da ti ljudi koji su maločas radili više nisu bili živi".
U periodu od šest mjeseci na području Brčkog, Bijeljine, Zvornika, Ugljevika, Šekovića, Vlasenice, Gradačca, Bosanskog Šamca, Lopara, Tuzle, Lukavca i Kladnja pobijena su najmanje 1.803 lica, s tim da je na području Šida, Sremske Rače i Vinkovaca ubijeno više od 700 civila.
Pripadnici ove jedinice posebno su se istakli u masakriranju ranjenih i zarobljenih partizana i Srba. Spirala zločina je bila jednodimenzionalna - podjednako se odnosila na starce, žene i djecu, te odrasle muškarce.
"Handžar divizija" je naročito bila svirepa prema mladim ženama.
Izvor: SRNA