latinica  ћирилица
ISKRE PRAVOSLAVLJA | 01/07/2013 | 14:27

ISKRE PRAVOSLAVLJA- 29. 06. 2013. O obilježavanju Vidovdana

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavili su 28. juna Svetog mučenika Lazara-kneza srpskog i sve srpske mučenike – VIDOVDAN.



U pomen na stradanje Srba i kneza Lazara Hrebeljanovića, u bici na Kosovu polju 1389. godine, juče je obilježen Vidovdan.
Centralno obilježavanje Vidovdana na Kosovu i Metohiji organizovano je u Gračanici. Patrijarh Srpske pravoslavne crkve gospodin Irinej i episkop raško – prizrenski gospodin Teodosije služili su liturgiju u Gračanici, a zatim na Gazimestanu parastos srpskim ratnicima stradalim u Kosovskom boju. Prethodno je u manastiru Visoki Dečani služena liturgija, nakon koje je služen parastos stradalim kosovskim junacima.
Patrijarh je rekao da se Srbi na Kosovu ne smiju dijeliti prema političkim partijama, već da ostanu jedinstveni kao jedna velika "srpska pravoslavna partija".
"Budimo jedinstveni, nemojmo se dijeliti, dioba nas je skupo koštala kroz čitavu našu istoriju. Ona četiri "S" ne nosimo slučajno, to je tragedija koja nas prati od Kosova Polja, do danas. Podijeljen narod je narod bez snage i bez ičega vrijednoga. Nemojmo se dijeliti ni na partije, niti bilo kakve druge podjele, neka bude jedna jedinstvena narodna srpska pravoslavna partija. U tome je naša snaga i naša moć", rekao je patrijarh Irinej.
On je podsjetio na rušenje srpskih svetinja i grobalja i pozvao na njihovu obnovu. Raseljene Srbe je pozvao da se vrate svojim domovima i pravoslavnim svetinjama.
"Uzeli su nam kuće i imanja, prigrabili za sebe, ali nam svetinje ne mogu uzeti , jer su one sila koja je ovaj narod držala i drži i danas. Dokle god je svetinja na Kosovu i Metohiji, dotle će biti okupljanja i života u njima i oko njih, pa se nadamo da se taj život proširi na cijelom Kosovu i Metohiji", rekao je patrijarh.

'' Crkva sa narodom i da će ostati da dijeli svaku sudbinu i dobro i zlo, kao što je to činila kroz čitavu svoju istoriju",rekao je NJegova svetost patrijarh srpski gospodin Irinej.

Vidovdan je obilježen i u crkvi Vaznesenje Gospodnje serdnjovjekovnog manastira Ravanica kod Ćuprije, zadužbini kneza Lazara, gde se Lazareve mošti nalaze od 1989. godine.
Pored sarkofaga kneza Lazara, u velikoj koloni satima su prolazili građani sa svijećama, a liturgiju i parastos je služio vladika braničevski Ignjatije, sa sveštenstvom ćuprijskim.
Svečano je bilo i u manastiru Јošanica kod Јagodine, gde se, prema narodnom predanju, knez Lazar vjenčao sa kneginjom Milicom, ali i u manastiru Manasija kod Despotovca, zadužbini despota Stefana Lazarevića, sina kneza Lazara.
Poseban značaj Vidovdan je dobio u vrijeme stvaranja nove srpske države, a kao zvaničan državni praznik uveden je 1889.godine, 500 godina od Kosovskog boja. Kao nacionalni praznik opstao je do kraja Drugog svjetskog rata.
Poslije Kosovske bitke tijelo kneza Lazara sahranjeno je u manastiru Ravanici, a u seobi Srba pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem, krajem 17. vijeka, prenijeto je u fruškogorski manastir Vrdnik. U Ravanicu su mošti vraćene 1989. godine, na 600. godišnjicu kosovske bitke.

CENTRALNA PROSLAVA VIDOVDANA U REPUBLICI SRPSKOЈ ODRŽANA U BIЈELJINI

Svetom arhijerejskom liturgijom i parastosom za poginule borce, u manastiru Svete Petke u Bijeljini održana je centralna svečanost povodom obilježavanja Vidovdana, krsne slave Vojske Republike Srpske i Trećeg pješadijskog - Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je episkop bihaćko- petrovački Atanasije Rakita , koji je rekao da je Vidovdan kada srpski narod sagledava svoje biće, svoju istoriju i kada proslavlja najbolje predstavnike svoga naroda i njegove najbolje osobine.
Brojni vjernici koji su prisustvovali liturgiji rekli su da je ovo jedan od najvećih srpskih praznika.


Povodom proslave Vidovdana i obilježavanja druge godišnjice početka izgradanje Andrićgrada , u Hramu Svetog velikomučenika Kneza Lazara i svih srpskih junaka, u Višegradu je prvu Svetu arhijerejsku liturgiju, uz sasluženje sveštenstva Mitropolije dabrobosanske služio episkop zahumsko – hercegovački i primorski gospodin Grigorije.
U svom obraćanju vjernicima, vladika Grigorije je rekao:
''Vidovdan je trenutak i vrijeme kada treba da se sjećamo mnogih i raznih bojeva, zajedničkih i ličnih od Kosova do danas''. Vladika Grigorije naglasio je da je Vidovdan praznik za one koji vide i prepoznaju Hrista i Lazareve ratnike, koji su se uvijek borili za parče slobode, neba i zemlje.
''Vidovdan je za srpskog čovjeka uvijek bio životni ispit, jer Srbin ima dug prema Svetom caru Lazaru i kosovskim mučenicima'', naglasio je vladika Grigorije.
Prema njegovim riječima, sloboda je za Srbe ili vidovdanska ili je nema, a do nje se dolazi samo Lazarevim kosovskim putem.
U hramu je za vrijeme Svete arhijerejske liturgije izložena i Port Arturska ikona Bogorodice, koju su u Višegrad iz Rusije donijeli članovi porodica poginulih ruskih dobrovoljaca. Moskovski kozaci sakupili su dobrovoljne priloge sa prostora Rusije i od tog priloga poklonili ikonu višegradskom hramu.
Hram u Andrićgradu , koga nazivaju višegradskim Dečanima , visok je sa kupolom i krstom 26 metara i dominira nad drugim objektima u gradu od kamena.
Smješten je na novoizgrađenom Trgu NJegoša, na ušću Rzava u rijeku Drinu.

U emisiji Iskre  predstavili smo nedavno objavljenoj knjigu '' Susret sa svetim mjestima'' autora Nenada Badovinca iz Beograda, koji je veb- master sajta manastira Lepavina.
Nenad Badovnac kaže ''Veliki je izazov pisati o lepavinskoj mističnoj ljepoti, no ja sam, i pored toga, neprekidno pokušavao da je tekstovima dočaram. Upravo me ta mističnost kasnije podstakla da izađem iz Lepavine i krenem na putopisna istraživanja pravoslavne duhovnosti.
Od kada sam doživeo Bogorodicu Lepavinsku, u mom životu pojavilo se prisustvo duhovnog svijeta. Prvih godina nisam imao potrebu da izlazim iz lepavinske kotline, a onda, kada sam duhovno prohodao, pružila mi se prilika da proširim svoje vidike. Upoznavanje sa pravoslavnom duhovnošću postalo mi je moguće u Srbiji, u mnoštvu manastira koje doživljavam kao centre pravoslavne duhovnosti. ''
Prvi dio istraživanja činila su putovanja od Lepavine do Svete Gore, bavodi Badovinac.
''Putujući i posjećujući pravoslavna sveta mesta, doživio sam meni do tada nepoznate ljepote Božijeg duhovnog sveta. Krenuvši od manastira Lepavine, preko Srbije do Svete Gore i nazad, otkrio sam mnoge ljepote Božije tvorevine, o kojima malo ko zna.''
Nenad Badovinac kaže da su od mnogobrojnih svetinja, poseban utisak na njega ostavili manastir Studenica, Sveta Gora, a svojom posebnošću izdvajaju se i kosovske svetinje.