ЈUTARNjI PROGRAM | 26/08/2013 | 13:50

Kratkovidost

Kažu da se kratkovidi ljudi lako prepoznaju - loše vide na daljinu, upadljivo žmire i "škilje", ne mogu jasno da vide udaljene predmete kao što su ekran TV-a, bioskopsko platno, školska tabla u učionici ili objekte ispred automobila u vožnji.

Kratkovidost ili miopija je stanje kod kojeg zraci svjetla padaju u fokus ispred mrežnjače, umjesto na nju, zbog čega kratkovidi " škilje" kako bi dobili oštru sliku predmeta, rekla je naša sagovornica, dr Mirjana Kisjan, oftalmolog, na početku Јutarnjeg kontakt - programa Radija RS.
Kratkovidi ljudi udaljene predmete vide zamućene, dok blizu vide relativno dobro. Kratkovidost pogađa ljude između 6 i 40 godina, a najviše djecu u tinejdžerskom periodu. Poslije 45-e godine, kratkovidost se smanjuje, a vid se poboljšava.
Za razliku od normalnog oka, kod kratkovidosti je očna jabučica duža ili je rožnjača zakrivljenija. Zato se slika stvara ispred mrežnjače, što rezultira smanjenjem vidne oštrine na daljinu, dok je vid na blizinu očuvan, istakla je dr Kisjan.
Uzroci
Tri faktora određuju fokusiranje oka: rožnjača, sočivo i dužina oka.
Rožnjača, prozirni prednji dio oka, lomi 70-80 odsto zraka svjetlosti koja ulazi u oko, dok sočivo prelama 20-30 odsto svjetla. Dužina oka je takođe važna za fokusiranje: ako je oko predugo, fokus svjetla pada ispred mrežnjače i nastaje kratkovidost.
Što se dalekovidosti tiče, kaže dr Kisjan, tu je obrnut slučaj: ako je oko prekratko, fokus zraka svjetla je iza mrežnjače. Prema jačini, kratkovidost se može podijeliti na:
1. nisku: do -3 dpt (dioptrije)
2. srednje-visoku: od -3, do -6 dpt
3. visoku: od -6 pa naviše
Osim toga, ona se može svrstati i prema uzorku i to na:
- prelomnu: pri jačoj zakrivljenosti rožnjače
- osnu: kada je očna osa veća od 24 mm
- indeksnu: kod prejakog indeksa prelamanja svjetlosti u sočivu ili očnoj vodici
- akomodacijsku: kad postoje akomodacijski grčevi
Dobra i loša kratkovidost
Prema kliničkom toku kratkovidost može biti: dobroćudna i zloćudna. Dobroćudna kratkovidost se još naziva i školska, javlja se obično od 6-15 godina, ne prelazi -6 dpt i nema komplikacija na mrežnjači. Koriguje se najslabijim staklima koja daju dobar centralni vid. Prejaka korekcija može da dovede do prelaska u dalekovidost s teškoćama akomodacije.
Zloćudna dioptrija se povećava uz naglu ili postepenu pojavu degenerativnih promjena na mrežnjači, staklastom tijelu, beonjači, vidnom nervu. U ovom slučaju, istakla je dr Kisjan, važna je prevencija: izabrati odgovarajuće zanimanje kod koga se vid duže ne zamara, a treba voditi računa i o ishrani, unositi hranu bogatu vitaminima.
Liječenje
Kratkovidost se rješava nošenjem naočara, kontaktnih sočiva ili hirurškim zahvatom. U zavisnosti od stepena kratkovidosti, naočare ili sočiva treba da se nose stalno ili samo povremeno, kad se gleda na daljinu, pri vožnji, gledanju filmova, predavanjima.
Kod miopije dioptrija ima negativan predznak. Što je viši broj koji označava kratkovidost, stanje je teže. Kod oštećenja na očnom dnu koji su nastali usljed velike kratkovidosti, kod izliva krvi na mrežnjaču kod dijabetesa, da bi se spriječila dalja oštećenja, preporučuju se laserske intervencije. Kod stabilnih kratkovidosti, kaže dr Kisjan, dioptrija se može korigovati laserskom operacijom - refrakcionom keratektomijom. Ona se izvodi najsavremenijom laserskom aparaturom, koja omogućava precizno „skidanje" dioptrije (dioptrije minusa i astigmatizma) u jednom operativnom zahvatu. Intervencija traje par minuta, izvodi se uz lokalnu anesteziju (kapima) i pacijent poslije operacije, u periodu od tri mjeseca, mora da stavlja kapi , kako je odredio ljekar, oftalmolog, kaže naša sagovornica, dr Mirjana Kisjan.