latinica  ћирилица
ЈUTARNJI PROGRAM | 18/09/2013 | 13:43

STAROSNA GRANICA KORISNIKA NARKOTIKA SVE NIŽA

Kada se u svakodnevnom životu povede razgovor o najvećim opasnostima koje vrebaju mlade ljude, uvijek se spomenu droga i alkohol. Početak njihove upotrebe obično je period adolescencije, a mladi su zbog specifičnosti odrastanja, neiskustva i mladalačke sklonosti rizicima, najugroženija populaciona grupa, kada je riječ o usvajanju i razvoju zavisničkog ponašanja. Djeca i mladi počinju uzimati drogu iz najrazličitijih razloga.

Zanimljivo je da se posljednjih godina izmijenila i socijalna struktura narkomana. Nekada su oni pripadali višim socijalnim slojevima. Danas ih je najviše iz srednjeg i nižeg staleža.
Broj zavisnika od narkotika u RS u posljednje vrijeme se ne povećava, ali, nažalost, starosna granica korisnika narkotika je sve niža.
Psihijatar i nacionalni koordinator za bolesti zavisnosti RS Tatjana Maglov, gostujući u Јutarnjem programu Radija RS, rekla je da se starosna granica danas spušta u period rane adolescencije, djeca već od 13. godine, ali i ranije, počinju uzimati drogu. Osim srednjoškolaca, drogu probaju ili koriste učenici starijih razreda osnovnih škola.
Današnje tržište droge sve manje počiva na supstancama na bazi biljaka, sve je veća upotreba sintetičkih psihoaktivnih supstanci. Na Kliniku za psihijatrijske bolesti Kliničkog centra u Banjaluci, uglavnom se javljaju roditelji sa djecom koja su uzimala marihuanu koja je i najdostupnija, takozvana laka droga. Prema njenim riječima, teško je utvrditi tačan broj zavisnika u RS, ali se procjenjuje da se na liječenje javi jedan od njih šest. Dr Maglov je iznijela podatak iz Instituta za javno zdravstvo RS da je registrovano oko 350 zavisnika koji su se javljali u zadravstvene ustanove u RS. Ona je naglasila da sve relevantne institucije moraju biti uvezane kako bi se dobio tačan podatak o stvarnom broju narkomana, kao i da se na tome još radi.
Ne postoji univerzalan model za liječenje oboljelih. Za svakog zavisnika se individualno pravi plan liječenja. Ne može se svima prići na isti način ili ga na isti način motivisati. U toku liječenja, kada se određuje profil zavisnika, pristupa se najboljem obliku tretmana i terapije, kaže dr Maglov. Zavisnici se često poslije liječenja vraćaju drogi. Uspješnost liječenja je od jedan do dva odsto. 
Važno je napomenuti da zavisnik ne uzima drogu iz zadovoljstva, nego radi neizdrživo jakog nagona za uzimanjem narkotičkih sredstava. Narkoman u društvu živi kao parazit, s obzirom na to da sve uzima, a ništa ne daje. NJegovi interesi su vezani samo za drogu, kako i gdje je nabaviti. Roditelji i cijela društvena zajednica ne smiju misliti da je narkomanija pojava koja ih se ne tiče, da je nema ili da je ona problem drugih. Nijedna porodica nije pošteđena mogućnosti da jednog dana uđe u taj krug. Vaspitanje nije svemoćno, ali mu je moć velika. Komunikacija sa djecom je neophodna, a kontakti roditelja sa školom i policijom veoma važni, zaključila je Tatjana Maglov.
Podsjećamo, Strategija nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotreba opojnih droga u Republici Srpskoj  ima ogromnu vrijednost u sistemskom
pristupu rješavanja ovog, za društvo vrlo kompleksnog, problema kroz mobilizaciju velikog broja profesionalaca na svim nivoima da zajednicki doprinesu pozitivnim promjenama u oblasti suzbijanja zloupotrebe opojnih droga.
U skladu sa Strategijom u Republici Srpskoj i Akcionim planom za njenu realizaciju, Komisija za suzbijanje zloupotreba opojnih droga Vlade Republike Srpske sprovodi brojne aktivnosti radi podizanja svijesti građana o štetnosti zloupotrebe opojnih droga, kao jednog od oblika bolesti zavisnosti.

O. Korać