INTERVЈU SA EPISKOPOM DALMATINSKIM FOTIЈEM - U SUSRET ЈUBILEЈU 400 GODINA BOGOSLOVIЈE'' SVETA TRI ЈERARHA'' U MANASTIRU KRKA
19. avgusta na praznik Preobraženja Gospodnjeg u manastiru Krka u Eparhiji Dalmatinskoj biće obilježen jubilej 4 vijeka postojanja Bogoslovije '' Sveta Tri Јerarha'' . Ovoj svečanosti prisustvovaće i Njegova svetost patrijarh srpski Irinej, koji će osim manastira Krka posjetiti i druga mjesta u Eparhiji Dalmatinskoj. '' Ovo je veliki događaj za našu eparhiju i Srbe , koji su se nakon vojne operacije ''Oluja '' vratili na područje Eparhije dalmatinske, i vjerujemo da će to biti ohrabrenje ovom narodu koji se varatio i svima koju su protjerani da se vrate na svoja ognjišta '', rakao je episkop Fotije. Sa episkopom Fotijem razgovarali smo o životu Srba povratnika u Dalmaciju,o molitvenom sjećanju na žrtve stradale u'' Oluji ''. Kako je rekao epsikop Fotije, Srpska pravoslavna crkva svake godine služi parastose za žrtve stradale u'' Oluju'' . Episkop Fotije istako je da je upućen prijedlog Saboru SPC da Srbi stradali tokom ''Oluje'', i oni u proteklim ratovima na području Dalmacije i Krajine budu kanonizovani , odnosno budu proglašeni svetima, jer su nevino postradali radi svoje vjere i pripadnosti srpskom narodu.
Sa episkopom Dalmatinskim gospodinom Fotijem o obilježavanju jubileja 4 vijeka postojanja Bogoslovije '' Sveta Tri Јerarha'' u manastiru Krka, kao i o životu Srba povratnika u Dalmaciju, o molitvenom sjećanju na žrtve stradale u '' Oluji'' u Crkvenoj opštini u Šibeniku početkom avgusta 2015. godine , razgovarala je urednica Složenih programa Radija Republike Srpske, Radmila Karanović.
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Preosvećeni Vladiko, predstoji veliki jubilej, velika svečanost na području Eparhije Dalmatinske, kojom će biti obilježena četiri vijeka postojanja Bogoslovije “Sveta Tri Јerarha” u manastiru Krka. Kažite nam, kako teku pripreme za ovaj veliki jubilej kome će prisustvovati poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej kao i veliki broj vjernog naroda? Koliki je značaj ovog događaja za Vašu eparhiju i uopšte za Srpsku pravoslavnu crkvu?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “Pripreme su u toku, hvala Bogu. Na prvom mjestu se molitveno pripremamo za taj događaj i on je veoma značajan za čitavu Srpsku pravoslavnu crkvu, našu Eparhiju, naš manastir i Bogosloviju. Naša Bogoslovija je osnovana 1615. godine. Tada je mitropolit bio Teodor, mitropolit Dabrobosanski koji je stolovao u manastiru Rmanj. Onda je za pravoslavne Srbe ovoga kraja osnovao tu Bogosloviju da ovaj kraj ima svoje obrazovano sveštenstvo. Hvala Bogu, ta je Bogoslovija, kroz istoriju, prema nekim podacima, dala skoro hiljadu sveštenika, duhovnih radnika i djelatnika na polju kulture. Mi se sada pripremamo za tu proslavu. Očekujemo da nam dođe patrijarh Irinej, desetak vladika, mnogo sveštenstva, monaštva, naroda našega i da to svečano proslavimo u manastiru Krka. Kada dolazi Patrijarh, to je poseban blagoslov i to je jedna posjeta našoj čitavoj eparhiji i našem narodu. Zato je ta posjeta malo šira nego sam ovaj događaj na Preobraženje. Dakle, mi očekujemo da Patrijarh dođe 18. avgusta i da prvo posjeti našu pravoslavnu crkvu Svetog Ilije u Zadru i potom da uđe u susjednu rimokatoličku crkvu Svete Stošije. Tu se nalaze mošti Svete Anastasije. Poslije kratke posjete Zadru, predviđeno je da Patrijarh dođe u manastir Krka na Doksologiju i na Večernje bogosluženje. Poslije uobičajenih pozdrava biće organizovana večera i priređena svečana akademija povodom ovog jubileja, 400 godina osnivanja Bogoslovije manastira Krka i 100 godina od upokojenja našeg velikog vladike Dalmatinskog Nikodima Milaša. To je takođe značajno da pomenemo. Poslije toga, na samo Preobraženje, naravno to je centralni događaj, ujutru će se služiti Sveta Liturgija sa početkom u 9 časova. Nadamo se da će doći veliki broj našega naroda sa svih strana, ne samo iz Dalmacije, nego i iz Republike Srpske, iz matične države Srbije, a naravno i iz inostranstva kao što je običaj da dolaze pravoslavni Srbi na Preobraženje. Poslije Liturgije će biti organizovan kulturni program za narod u samom manastitu Krka, gdje će čitav dan biti organizovani programi vezani sa ovaj praznik i ovaj jubilej. Uveče je predviđena posjeta kulturnoj manifestaciji koja se organizuje u našoj susjednoj opštini Kistanje. Sutradan, dakle 20. avgusta po Preobraženju predviđa se da Patrijarh posjeti sjedište eparhije u Šibeniku a potom i Split. U Splitu planiramo da posjetimo nedovršeni Hram Svetoga Save čije je izgradnja počela još 1938. godine. Dakle, Patrijarh je prihvatio, kada smo pravili plan, da posjetimo upravo Split i taj nedovršeni Hram i da to bude podstrek i blagoslov da taj Hram dobije konačnu dozvolu za dalju izgradnju. Više od 75 godina čekamo na to. I tamo je predviđen susret takođe sa nadbiskupom splitskim gospodinom Barišićem i gradonačelnikom Splita, kao što je i u Zadru predviđeno da budu nadbiskup zadarski i ovdje u Šibeniku ako bude mogao da dođe biskup Ante Ivas i gradonačelnik Šibenika. Mi smo predvidjeli da ta posjeta bude širokog značaja. Ona je značajna ne samo za pravoslavne Srbe ovoga kraja, nego i za sve ljude koji ovdje žive. Posjeta Patrijarha nije tako česta, a njegova posjeta biće blagoslov za čitav ovaj kraj.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Kakvi su odnosi Srpske pravoslavne crke i Rimokatoličke crke na području Eparhije Dalmatinske?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “Mi se trudimo da sa Rimokatoličkom crkvom imamo hrišćanski odnos, jedan stav i razumijevanje. Mi kao episkopi Srpske pravoslavne crkve se bavimo svojim problemima i svojim mukama i podvizima, a oni svojima. Trebalo bi da radimo na opštem dobru svih ljudi, naravno svako u svom domenu. Zato smo predvidjeli da ova posjeta bude upravo susret njegove Svetosti patrijarha Irineja sa predstavnicima Rimokatoličke crkve. Mi očekujemo da na Preboraženje dođe i kardinal Bozanić, iako još nismo dobili potvrdu za to. Očekuju se i mnogi zvaničnici. Dobili smo potvrdu da će doći dva izaslanika predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, a to očekujemo i od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Dobili smo potvrdu da će doći predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, a očekujemo i da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poslati svog predstavnika. Biće još predstavnika iz minastarstava kulture i prosvjete, pošto je ova proslava u tom domenu. Značajno je da pokažemo jednu širinu te proslave. Da ona nije zatvorena, da nije isključivo za pojedine ljude, nego da je otvorena svima i da ima poruku za sve. S jedne strane da su Srbi tu vijekovima, da smo imali prosvjetne i kulturne institucije. S druge strane, ta poruka koju ćemo mi iznijeti i koju će njegova Svetost patrijarh Irinej govoriti i mi u toku Liturgije da je opšte čovječanska poruka, poruka jevanđeljska, poruka mira i blagoslova Božijeg. Upravo u ovo vrijeme kada je opšti haos u svijetu.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Nabrajajući sva ova mjesta koja će Patrijarh posjetiti, reklo bi se da to mnogo govore o prisustvu Srba kao naroda na ovom području, njihovom dugom bivstvovanju vijekovima na ovim prostorima. Koliko je za Srbe ovoga kraja značajna ova posjeta i sam jubilej 400 godina postojanja Bogpslovije u manstiru Krka?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “Za nas Srbe, bi naravno, bilo značajno to da se podsjetimo tih dubokih korijena. Kako istorija kaže da smo ovdje od 7.vijeka, slovenski narodi, a da su Srbi ovdje u velikom broju od srednjega vijeka, od 12. i 13. vijeka kada smo već u 14. vijeku mogli podići svoje manastire Krku, Krupu i Dragović. Kasnije su pod pritiskom turskih osvajanja još i više ljudi sa prostora Bosne i Hercegovine naseljavali ove prostore. Za nas je značajno, pogotovo za one ljude koji trenutno ne žive ovdje i koji su ibjegli zbog ovog posljednjeg rata, da se vrate i da se vraćaju. Postoje naše svetinje u Dalmaciji da ih ne smijemo i ne možemo zaboraviti.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Pomenuli ste srednjovjekovne manastire Krku, Krupu i Dragović, koji svjedoče, o viševjekovnom postojanju Srba na ovim prostorima. Koliko su Srbi sa ovih prostora u današnje vrijeme upućeni na svoju Crkvu?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “Hvala Bogu, mi smo zadovoljni. Dolaze ljudi, primaju sveštenike koji da obavljaju sveštene radnje u njihovim domovima, blagoslove kuće, krsne slave, krštavaju djecu. Suštinski problem je to što je ovdje malo ljudi ostalo koji fizički tu žive. Preko ljeta dođe njihova rodbina, njihova djeca, posjete starije ljude, ali za nas to nije dovoljno. Mi bi voljeli da ti ljudi ostanu da tu žive. Naravno sad se tu postavlja i pitanje ekonomskog problema.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Šta može podstaći ljude, koji su protjerani da se vrate u ove krajeve, na svoja imanja?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “ Može podstaći samo razvoj ekonomije i turizma. To je sad, čini se, presudan problem. Mnogi ljudi su čak obnovili svoje kuće, a one stoje prazne i sad bi trebalo biti neko ekonomsko oživljavanje ovih prostora da se to nekoko normalizuje. Potrebna je tu i pomoć matične države Srbije i državnih instititucija koje se bave problemima povratnika. Takođe i od Republike Srpske i naravno od države u kojoj živimo, Republike Hrvatske. U svakom slučaju, sada bi trebalo neko opšte sadejstvo da bi se to učinilo. Nažalost, postoji danas opšti problem da se ljudi iz manjih sredina, seoskih sredina, iseljavaju i idu u gradove. U svakom slučaju mi kao Crkva imamo ovdje svoje svetinje i tu smo sa svojim narodom i borimo se da tu opstanemo. Mislim da će ova poruka Patrijarhova doprinijeti i povratku i nekom našem stabilizovanju ovdje. Da narod vidi da vrh Crkve brine o nama i patrijarh i Sveti Sinod i Sveti Sabor.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Eparhija Dalmatinska sa svojim sveštenstvom već je jedan oslonac Srbima koji žive ovdje. Koliko su državne vlasti spremne da pruže podršku ljudima pri njihovom povratku? Koliko su spremni da crkvenu imovinu vrate u posjed Srpske pravoslavne crkve?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- ” 2001. i 2002. godine posljedice rata su se još mnogo osjećale. Bilo je mnogo međunarodnih humanitarnih organizacija koje su ovdje radile. I u Kninu i na čitavom području Dalmacije. Oni su pomagali ljudima koji su se vraćali. Vremenom su oni otišli, rat je prošao i kao ratne posljedice su prošli ,a onaj ko je želio da se vrati, taj se i vratio, a onaj ko nije i neće. I tako je to stalo. U svakom slučaju, pomoći ne bi trebalo da manjka, posebno iz naše matične države Srbije i iz Republike Srpske. Naravno, mi kao Crkva pokušavamo da zaštitimo svoju imovinu. Borimo se pravnim sredstvima da ono što nije vraćeno, da vratimo i da sačuvamo. Taj proces je spor i on ide tako lako i jednostavno. Uspjeli smo nešto stambenih zgrada da vratimo, kao i crkvenih stanova i zemljišta. Ali nije sve završeno i neki su predmeti još u postupku.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Radi li se i na obnovi pravoslavnih svetinja?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE -”Da. Јa čim sam došao, mi smo počeli da obnavljamo crkve i manastire. Počela je da radi naša Bogoslovija 2001. godine, koja je bila prekinula sa radom 1995. godine. Dakle, mi već imamo praktično 15 godina otkad naša obnovljena Bogoslovija u manatiru Krki radi. I već ima svoje plodove. Mnogi mladići koji su završili našu obnovljenu Bogosloviju su sveštenici ivdje u Dalmaciji, a neki su i monasi. Mi se borimo u skladu sa našim mogućnostima. Ali ključni je problem u slabom povratku naroda. Kad bi nas bilo više, bilo bi nam mnogo lakše.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE - Nedavno ste za beogradske medije izjavili da su Srbi u Hrvatskoj građani drugog reda. Šta pod tim podrazumjevate?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “Јednostavno, osjećaju se još uvijek posljedice rata na svim prostorima, kada se prolazi kroz srpska sela. Kuće su bez krovova, još nisu obnovljene, sve je pusto, nema asfalta. Osjeća se neka pustoš. U razgovoru sa ljudima saznao sam da vrlo teško ostvaruju svoja prava. Osjeća se problem. Na primjer, na mjestima gdje su Srbi stradali i gdje žele da postave spomenike, vrlo teško to ostvaruju. Imali smo slučaj u Golubiću gdje je napravljen spomenik stradalim Srbima u Drugom svjetskom ratu i u ovom poslednjem ratu, ali iste noći je taj spomenik bio razbijen. Prosto, ono što zakon propisuje, još uvijek se ne primjenjuje u potpunosti na Srbe. Da bi Srbi imali veća prava ovdje, potrebno je da nas bude u većem broju.”
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Koliko danas Srba živi na području eparhije Dalmatinske, a koliko ih je ranije živjelo?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE--”Prema poslednjem popisu iz 2011. godine oko 25 do 30 hiljada Srba je koji stalno žive tu. Ranije je ih je živjelo oko 100 hiljada. Sada uglavnom žive stariji ljudi. Potrebno je da mladi ljudi dođu. Da počnu da zidaji, da grade. Nadamo se da će ova proslava pomoći da se ljudi sjete svog rodnog kraja i da vide da je tu moguće živjeti.
RADIO REPUBLIKE SRPSKE- Preosvećeni vladiko, u Hrvatskoj se početkom avgusta obilježava 20 godina od vojne operacije“Oluja” tokom koje je 1995. gdoine protjerano oko 200 hiljada Srba, a ubijeno oko 2000 Srba. U Republici Srpskoj i Srbiji se nakon 20 godina taj datum obilježava kao Dan sjećanja na prognane i stradale Srbe? Kako gledate na te datume?
EPISKOP DALMATINSKI FOTIЈE- “Mi već godinama to obilježavamo molitvama, služimo pomene za sve žrtve koje su stradale. Vršimo parastose i pomene u svim crkvama Dalmatinske eparhije. To činimo 4. avgusta. Molimo se za nevino stradale žrtve. Sjećamo se nevini postradalih ljudi. Koliko znamo, 2 hiljade ljudi je postradalo u toj akciji, a da je preko 200 hiljada protjerano. I mi smo predložili Svetom arhijerejskom saboru i komisiji za kanonizaciju da ti ljudi koji su postradali u ovom zadnjem ratu, a i u Drugom svjetskom ratu, da svi oni budu kanonizovani kao Sveti Novomučenici Dalmatinski. Njihove žrtve nisu bile besmislene i Crkva treba to da pokaže svima, upravo kroz kanonizaciju tih ljudi.
Sada moramo ići ka tome da se obnavljaju naše kuće, da se obnavljaju naše svetinje i da imamo ponovo pozitivne pomake na ovim prostorima.”
NAPOMENA- INTERVЈU SA VLADIKOM FOTIЈEM MOŽETE SLUŠATI U EMIISЈI '' ISKRE PRAVOSLAVLjA'', 15. AVGUST, OD 10, 05. ILI NA SAЈTU www.rtrs.tv U SEKCIЈI '' AUDIO''
Radmila Karanović