O zovi i koprivi
Svojim mirisom i oblikom cvjetova, ova biljka malo koga ostavlja ravnodušnim. U kućnim apotekama ljudi, zbog svoje ljekovitosti, prisutna je od pamtivijeka. Do nje je lako doći, jer raste na obodu šuma i osunčanim šumskim krčevinama. Uopšte, na zapuštenim mjestima i u blizini naselja. Pogađate, pričamo vam o zovi...
Kod zove su naročito ljekoviti mladi izdanci i mladi listovi, koji se beru u proljeće. Cvjetovi se beru za vrijeme cvjetanja, plodovi poslije dozrijevanja, a kora od februara do novembra. Sastojci se najviše spravljaju u vidu čajeva, i to:
-čaj od zovinih listova i mladica: pospešuje izlučivanja mokraće, nakupljene tečnosti u organizmu, čisti i poboljšava krvi.
-čaj od zovinih cvjetova: djelotvoran je u liječenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripa, početne upale pluća, jake kijavice, teškog disanja, astme i kod svih reumatskih bolesti.
-čaj od kore grana i stabla: odstranjuje poteškoće kod mokrenja, smetnje u radu bubrega ibešike, a pomaže i kod tvrde stolice. Sa korom se ne smije pretjerivati, što znači da za šolju čaja treba uzeti ravnu kašičicu ovog sastojka. Uz to, u toku dana mogu da se popiju jedna, a najviše dvije šoljice čaja, i to, gutljaj po gutljaj, u većim razmacima. U svakom slučaju, pristalice liječenja ljekovitim biljem kažu da zova treba da bude u svakoj kući.
Kao korov raste na zapuštenim mestima, pored taraba, puteva... Veoma je rasprostranjena, a ljudi je nerado dodiruju, jer žari.Naravno, sjetili ste se da je riječ o koprivi ili žari, koja kožu „pecka” svojim oslobođenim sokovima, dovodeći do stvaranja plikova, prolaznog karaktera. Narod odavno zna za njenu ljekovitost. Za spravljanje lijeka se koriste list, korijen i sjeme. A lijek od koprive ima široku primjenu.Koristi se za čišćenje krvi, protiv opadanja kose, za liječenje malokrvnosti, bronhitisa, reumatizma, groznice, čira na želucu, prekomjernog mokrenja, kamena u bubregu, zarastanja rana, nesanice, nervoze, a zbog svoje vitaminske i prehrambene vrijednosti smatra se izuzetno zdravom i korisnom. U nutritivnom smislu kopriva sadrži veoma mnogo bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, a od minerala kalcijum, fosfor, gvožđe, pa vitamine C, A, B2, karotin, pantotensku kiselinu. Nažalost, iako je pravi mali polivitaminski rezervoar, na našim trpezama rijetko je zastupljena. Kako se kopriva bere? U proljeće i jesen se skuplja korijenje. U proljeće se sakupljaju listovi i vršike, a kompletna biljka tokom cijele godine. Sjeme se skuplja isključivo u avgustu. Ovo je važno da se zna zbog spravljanja lijekova. Voćari bi trebalo da znaju da se rastvorom od koprive mogu suzbiti i lisne vaši. Rastvor se pravi tako što seposuda, zapreminedesetlitara, napuni svježe ubranom koprivom sa stabljikom. Može i dok je u fazi cvjetanja, ali nikako kada dozre i pojavi se sjemenje. Zatim se prelije vodom, po mogućnosti kišnicom, tako da voda bude četiri-pet centimetara iznad koprive. Sve se ostavi da stoji 24 sata, a zatim se tečnost procijedi, i prska napadnuto voće i povrće, najmanje dva puta u toku dana. Koristi se kod manjih napada vaši, koje uništava mravlja kiselina iz pripremljenog rastvora koprive.