Kako su nastajali prvi gradovi

O gradovima mislimo kao o sastavnim dijelovima civilizacije. Uostalom, riječ civilizacija kao i engleska riječ "sity"-grad, potiču od iste latinske riječi "civis", koja znači građanin, čovjek koji istovremeno ima dužnosti i prava u zajednici u kojoj živi. Kada se mnogo različitih ljudi sakupilo na jednom mjestu da bi obavljali različite poslove i uživali u zabavi i igrama, počeli su da se razvijaju gradovi. Glavna razlika između gradova, varošica i sela jeste u njihovoj veličini. Gradovi su najveća naselja ali su skoro, svi oni u početku bili samo sela. Niko ne zna tačno kada je i gdje podignut prvi grad. Možda je osnovan zato što je neko pleme lovaca-lutalica pronašlo pogodno mjesto i poželilo da na njemu ostane. Ovo se, vjerovatno dogodilo negdje oko 6000. godine pne. a možda i ranije. Oko 3000. godine pne. ljudi su već gradili prilično velike gradove. Veoma davno ljudi su otkrili da do hrane mogu mnogo lakše doći ako divlje životinje uhvate i pripitome, odnosno gaje. Tako više nisu morali da ih love po šumama kad god osjete glad. Ljudi su, isto tako, naučili da mogu dobiti mnogo više voća i žitarica ako se staraju o rastinju koje te plodove daje. Tako su počeli da se bave poljoprivredom-obradom zemlje i gajenjem stoke. Međutim, ako se bave poljoprivredom, ljudi ne mogu da se stalno kreću. Dok ne sakupe žetvu, moraju ostati na jednom mjestu. Zatim, veoma je teško i sporo kretati se na duža putovanja zajedno sa krdima stoke. I tako, kada su se pojedina plemena zaustavljala na određenim mjestima i osnivala stalne naseobine, počela su da se podižu prvo sela, a zatim i gradovi. Od prvih sela u istoriji danas nije ostalo ništa, jer su kuće bile građene od koža životinja, od drveta ili blata. Vremenom su ljudi naučili da grade kuće od dugotrajnijeg materijala, pa su se ljudske naseobine postepeno razvijale od jednostavnih poljoprivrednih naselja ili sela, u varoši i gradove.