Sveti Trifun-Tripundan

Primjećujemo, da je posljednjih godina bilo pojava koje su izazvale svojevrsnu nepravdu prema Svetom Trufunu. Naime, neupućeni, su počeli da podsjećaju na Svetog Valentina, kao dan ljubavi, koji se u nekim zapadnim zemljama 14. Februara proslavlja kao zaštitnik ljubavi. Ali istog dana je Sveti Trufun koji se u našem narodu svetkuje upravo kao zaštnik ljubavi i djevojaka pa nema potrebe da tako velikog sveca našeg naroda zamijenimo nekim uvoznim. Dobro, neka slavi ko šta hoće, na nama je da danas kažemo nešto o Svetom Trifunu. Po narodnoj priči, veliki grešnik Trifun, izdržavao je božju kaznu, koje će biti oslobođen kada prolista vrbov panj. Po Božjoj volji gajio je bostan i svakom prolazniku davao po lubenicu. Međutim, kada se jednog dana neki prolaznik, žureći, nije ni osvrnuo na Trifuna i njegov poklon, on ljut baci za njim lubenicu i ubije ga. Vratio se očajan, ali tada primjeti da je vrbov panj olistao. Naime, čovjek koga nije mogao da zaustavi, htio je da skudi neku djevojku, a to je po narodnom vjerovanju neoprostiv grijeh. Tako se kazna pretvori u bogu ugodno djelo. Rijetko koji svetac u našem narodu ima nadimak. Sveti Trifun ima dva. Negdje ga nazivaju “orezač”, a negdje “zarezoj”. Kako ovaj praznik pada sredinom mjeseca, ovi nadimci se dovode u vezu s vremenom kada počinje da se reže vinova loza. Ovoga dana običaj je, da se ide u vinograd i da se orežu dve tri gidže, jer se vjeruje, da toga dana valja da se otpočne rad u vinogradu. Čak jedna legenda kaže da je Sveti Trifun, režući lozu, nepažnjom odrezao sebi nos. Bilo kako bilo, Trifun se slavi u svim našim vinogradima. U mnogim mjestima je važio kao vinogradarska slava, koja posljednjih godina počinje da se obnavlja. Sve do II Svjetskog rata ovaj svetac je praznovan kao esnafska slava mehandžija i kafedžija. Za Trifundan su vezani mnogi običaji i vjerovanja. Јedan od takvih je i taj, da je Sveti Trifun zaštitnik ljubavi i djevojaka. U krajevima gdje je bilo razvijeno ovčarstvo, sa Trivundanom počinjalo je praznovanje, negdje tri negdje pet dana. Posebno u oblastima gdje su vuci nanosili velike štete. Tih dana ništa nije rađeno sa vunom, da ne bi vuci napadali stoku. U nekim krajevima, praznovao se ovaj svetac, da grad nebi ubio ljetinu. Bilo je mjesta gdje su na ovaj dan iznosili iz kuće bijele košulje i pokrivače, vjerujući da će to pomoći da žito bolje rodi. Na ovaj dan žene ne rade ništa iglom, da ne bi crvi jeli šljive i kukuruz. Narod veli, da Bog na Svetog Trifuna pobode glavnju u zemlju, i od tada nastaje toplije. Po narodnom vjerovanju od ovoga dana počinje i drvo da radi, t. j. tog dana počinju sokovi da se kreću. Narod veli, da od Sv. Trifuna ne može snijeg da stoji oko drveta, već mora da okopni. Ako na Svetog Trifuna pada snijeg ili kiša, biće rodna godina, ako je vrijeme lijepo i vedro biće gladna godina.