Zagonetke

Zagonetka je zadaća da se pogodi nešto što se taji i krije. Kao kada na lice stavite masku, ili kad djeca zavezanih očiju pogađaju koga su dodirnuli, tako je i zagonetka nešto zamumuljeno, da se lako ne pozna šta je a da opet viri i mami na pogađanje. Predmet zagonetke može da bude svaka poznata stvar ili radnja iz bliže okoline. Zagonetka je plod dosjetljivosti i oštroumlja pa svoje odgonetače draži da se ogledaju sa njom i da osnaže svoj um. Na kraju krajeva ona tvorce i odgonetače tjera i potiče da pokažu i svoju pjesničku crtu. Ljudi starijih vijekova mnogo su jače uviđali i osjećali korist od zagonetke, nego mi danas, tako da je od prastarih vremena ona bila mila zabava kako kod naroda tako i kod careva. Svi pjesnici i najmudriji ljudi rado su se bavili zagonetkom i smišljali zagonetku. Stari i mudri Grci držaše zagonetku za jedno od prvih sredstava za izoštravanje uma. To im je bila mila zabava o praznicima i svečanostima. Za carskim trpezama su se zagonetkama rješavala najmudrija pitanja iz filosofije i iz državnih znanja. Koliko je zagonetka kod starih Grka bila važna njbolje svjedoči ona priča o caru Edipu, koji iz ničega i nepoznat dobija carevu sestru za ženu i postaje carem tako što razriješi zagonetku Sfinginu.

Nekada davno car osudi nekog čovjeka na smrt. Јedina nada bijaše mu njegova kćerka, koja je slovila za nenadmašnog riješavača zagonetki. Ukoliko bi uspjela riješiti careve zagonetke, spasila bi oca. Zagonetka je glasila ovako: Djevojka je trebala otjerati careve ovce na vašar, te nakon prodaje, vratiti caru i novac i ovce. Djevojka otjera ovce na vašar, ostriže ih, proda vunu te vrati caru i ovce i donese mu novac. Vidjevši da je djevojka zaista mudra, car joj zada još teži zadatak. Reče joj da mu ona dođe ni obučena ni neobučena, ni u košulji ni bez košulje, ni pješke ni na konju, niti putem ni stranputicom, ni s lovom ni bez lova. Djevojka se svuče, te se umota u gustu ribarsku mrežu, uzjaše mazgu i držeći se žice kuda ruda ide, ponese dva živa zeca i u krilu šijući košulju dođe pred carev dvor. Car naredi da puste bijesne kerove na nju, ali ona pusti dva zeca te kerovi odjuriše za njima. Djevojka tada stade pred cara i opčini ga svojom ljepotom i smirenošću. Tako ona postade caricom i naravno spasi oca.