Narodni običaji i vjerovanja u vezi stoke

Stoka je od posebne neprocjenjive vrijednosti za čovjeka i narod je zove “blagom”. Zato ne čudi, što se za nju vezuju mnoga narodna vjerovanja i običaji. Od najranijih vremena čovjek je pripitomljavao one životinje koje su mu mogle biti od koristi pri radu, ratovanju, lovu ili u ishrani. On se sa velikom pažnjom odnosio prema njoj i starao se o njenoj reprodukciji. Od kolikog je značaja stoka bila za čovjeka govori i činjenica da je u staro vrijeme, on s njom boravio pod istim krovom. Stoka je bila predmet mnogih narodnih vjerovanja. O nekima smo govorili a o nekima ćete čuti danas. Čovjek je vjerovao da joj mnogo šta može nauditi, a posebno žene vračare sa svojim mađijama, pa je kroz vjerovanje tražio protivlijek i zaštitu. Čujte samo neka od takvih vjerovanja.

Ako neko slučajno nađe konjsku potkovicu na putu, očekuje ga neka sreća.

Ko sretne riđeg konja, vidjeće dragu osobu, a ko sretne bijelog-imaće neplaniranih troškova.

Ne valja strići ovce utorkom i petkom, jer neće u stoci biti napretka.

Onoga dana kad se krava oteli, ždrijebe oždrijebi, ovca ojagnji, nipošto se ne daju stvari na pozajmicu, niti se pozajmica vraća.

Ne smije se stoka tjerati obijeljenim prutem, inače neće napredovati ni davati mlijeko.

Kada se prodaje stoka, u kuću se, radi zdravlja i napretka uvijek kupuje neki bakreni sud.

Kada se počne orati, običaj je da se razbije jaje o čelo volu i da mu se veže crveno pletivo oko desnog roga, da se ne urekne.

Kada se prodaje stoka, nipošto se kupcu ne daje u ruke ular od konja ili priuza od govečeta, nego se baci na zemlju, da je kupac sam uzme.

O Mratindanu valja volovima da su stalno jasle pune, pa makar im stalno polagali.

Sabor Arhangela Gavrila naviše se svetkuje iz bojazni da vukovi ne bi klali stoku.

Ako konj s paše dođe spletene grive, ne treba je dirati, jer je to učinila vila, pa se može nastradati. Vila će je sama razmrsiti.

Kada sunce zađe, ne valja klupko motati, jer neće stoka napredovati.

Uoči Petrovdana pale se Mašale po brijegovima, brdima i oko košara, jer je to radio i Sveti Petar kada je noću žeo žito. Ugarci mašala stavljaju se ispod pčelinjaka ili torova radi napretka stoke i pčela.

Na Badnji dan se ne valja ljuljti na stolici, jer će čitave godine hramati i mršaviti stoka.

Na Spasovdan se stoci daje so, i taj dan se slavi kao stočni praznik, a za njen napredak.

Najsrećniji dani u sedmici su ponedeljak i četvrtak, i u te dane se daje so marvi.

Kada stoka naveče prione pasti i neće kući, biće sutradan kiše.

Kada se kupe volovi, treba im svezati oko rogova nešto crveno, protiv uroka.

Ako se čobanin vrati s kravom istim putem kuda je i došao, ona će davati manje mlijeka, a nakon 40 dana sasvim će presušiti.