Prve knjige i da li i koliko čitamo danas

Knjige, kakve su naše danas, pojavile su se tek u srednjem vijeku. Najbliži njima bili su svici papirusa. Listovi papirusa lijepljeni su jedni za druge, i tako se dobijao dugačak svitak. Sredinom petog vijeka, pergament i velin su zamijenili papirus. Pergament se pravio od ovčije ili kozije kože, a velin od teleće. Listovi od tog materijala, ispisani na jednoj strani, siječeni su da budu iste veličine, a onda su na jednom kraju spajani kožnim kopčama i povezivani u knjige. Međutim, knjige nalik na današnje prvi put su napravljene u srednjem vijeku. Četiri komada velina savijena su tako da je svaki obrazovao po dva lista. Ti komadi su onda stavljeni jedan u drugi, pa se dobijalo osam spojenih listova, koji su nazivani svezak. Oni su se, zatim slali pisaru koji će ispisivati tekst. Pisar je razdvajao listove i pisao stranu po stranu. Velin je bio dovoljno debeo, tako da se moglo pisati sa obe strane. Sledeći korak je bio slanje ispisanih svezaka knjigovescu, da on od njih napravi knjigu. On ih je prošivao kanapom, zatim je pravio drvene korice pa je krajeve kanapa provlačio kroz rupe izbušene na daščicama i tako spajao strane na koricama. Najzad je lijepio veliko parče kože na drvene korice. Kasnije je povezivanje usavršeno, pronađeni su novi načini da se knjiga ukrasi i bolje sačuva, ali ovo što smo opisali bile su prve knjige koje su ličile na današnje. Srednjevijekovne knjige su većinom bile Biblije, propovijedi i drugi vjerski spisi. Zatim su se pojavile knjige iz prava, medicine, prirodnih nauka, a još kasnije nekoliko ljetopisa i romana. Najveći broj knjiga u srednjem vijeku pisan je na latinskom.