Prepodobni Simeon Stolpnik

Simeon je rođen u porodici hrišćana Susotina i Marte. Do osamnaeste godine je bio čobanin, a onda se zamonašio u manastiruTeleda, gdje je vrlo brzo po pobožnosti nadmašio sve kaluđere i čak zbog pretjerane revnosti jedno vrijeme bio izbačen iz monaškog bratstva. Naime, toliko je bio nehajan prema svom tijelu da ga je obmotavao užetom od vlakana palme koje mu je sjeklo kožu i stvaralo rane koje su gnojile. Kratko vrijeme je živio u planini u nekom bunaru koji je presušio, potom u jednoj maloj keliji, a onda i na planini Kalat Siman tako što je bio prikovan za stijenu. Tako je i privukao pažnju Meletija, uticajnog čovjeka u to doba, koji ga je ubijedio da dozvoli kovaču da ga oslobodi okova. Meletije nije jedini koga je Simeon zainteresovao. U posjetu su mu dolazili ljudi iz raznih naroda, kao što su Arabljani, Persijanci i Јermeni. Kako bi izbjegao da ga dodiruju, Simeon je tražio da mu se napravi stub na kome je stalno boravio. Tih stubova je pravljeno još, da bi tek peti bio dovoljne visine koja je iznosila šesnaest metara, a oko njega su bile postavljene dvije kamene ograde. Sa stuba je propovijedao, a tu se nalazilo i malo sklonište koje je Simeon koristio za molitvu. Simeon je stalno postio, a objed mu se sastojao od vode i raskvašenog sočiva. Vjernici mu pripisuju vlast nad životinjama, čak i opasnim poput tigra, ali i proročanske moći. Takođe, vjerovalo se da je mogao da preobrati okorjele razbojnike. Prema sirijskoj verziji Simeonovog životopisa, kaluđer je imao veliki uticaj na politiku carevaTeodosija II i kasnije cara Markijana. Prvog je primorao da ukine edikt kojim je Јevrejima vratio njihovu nekadašnju sinagogu, a u koju su se u međuvremenu uselili hrišćani. Takođe, prema nekim izvorima, spasio je od jeresi carevu suprugu Atenaidu-Evdokiju. Kada je Simeon umro, njegov kovčeg su pokušali da odnesu pokršteni Arabljani, ali ih je u tome spriječio tada uticajni Ardabur, koji je tijelo prebacio u prijestonicuvizantijskeprovincije Sirije, Antiohiju.