O značaju meda i tisovog drveta u narodnim običajima i vjerovanjima

Gotovo svako zna za piće starih Slovena-medovinu, kao i da je med nezaobilazan u kultu mrtvih. Naši preci su vjerovali da med postaje od jutarnje rose i rumenila kao božji dar ljudima. Јedan lijep svadbeni običaj, danas je gotovo zaboravljen. Nekada se, pred prvi ulazak u mladoženjinu dovratak mazao medom koji su mladenci morali da liznu ako su željeli da im budući bračni život bude sladak kao med, i da ih prati sreća. U svakoj crkvi ili manastiru mogu se naći krstići od tisovine koji se kupuju kao suvenir i potom nose kao amajlija oko vrata. Naši preci su vjerovali da se vile okupljaju oko tise i da ovo drvo štiti od uroka i svakog zla. Komadić tisovog drveta se stavlja i u kolijevku novorođenčeta ili se ušiva u njegovu odjeću. Tisov prut štiti putnika na putu. Ovo drvo, takođe, ima veliku zaštitnu moć za stoku pa se stavlja u tor, životinjama oko vrata ili roga. U nekim krajevima se smatra da je posebno jaka protiv uroka “predvorena tisovina”. Tako u Vasojevićima “nevin momak i nevina djevojka” cijele noći ne spavaju, nego lože vatru i “dvore tisovinu”. Nažalost ne navodi se o kom prazniku se ovaj običaj obavlja.

Čovjek je oduvijek volio da se lijepo oblači. Spoljašnji izgled je označavao i statusni simbol pojedinca. U jednoj od emisija smo govorili da su crvenu boju odjeće nosili ljudi na visokim položajima: sveštenici, oficiri, ljekari. Odjeća je predstavljala skupocjeno ruho i pripremala se godinama. Djevojka je svoju spremu pripremala od trenutka kad se zadjevojči pa sve do udaje. Osnovu djevojačke spreme činili su odjevni predmeti koje će ona nositi u budućnosti a nešto je trebalo ostaviti u amanet svojoj djeci. Takvu odjeću danas nazivamo narodna nošnja i ona se čuva u Etnografskim muzejima. Vrijedan dio narodne nošnje je ženska anterija u narodu poznata kao dolama. Kroji se od crvene čohe. Sastavljena je od uže krojene poleđine, klinova i peševa krojenih polukružno i sastavljenih horizontalno. Ukrašena je srmenim širitima i koncem. Kao ukras po ivicama na dekolteu, prišiveno je sa svake strane po 12 srmenih dugmića. Dolame su nosile bogatije žene. Zbog ljepote i otmjenosti anterije su bile veoma omiljene kod srpskih dama.