Narodni kalendar i zavjetni praznici

Vjerujemo da ste primjetili da svaki dan u mjesecu januaru ima neki svoj poseban, prepoznatljiv naziv. Kako su ti nazivi nastali? Kao malo koji narod na svijetu, Srbi imaju razvijen i bogat vlastiti narodni kalendar, sa sopstvenim nazivima mjeseci, nedjelja i dana u sedmici, uz imenovanje manjih, po nečemu naročitih, odsječaka vremena, i označavanje dana po posebnim svojstvima.Ta svojstva su nastala u spregu više činilaca (uticaja klime, prirodnih sila, mjesečevih mijena i sl.). Tako u srpskom narodnom kalendaru nijedan dan nije bezimen, svaki se izdvaja u sedmičnom, mjesečnom ili godišnjem nizu i svaki je popraćen određenim običajima i vjerovanjima. Јednom rječju, srpski običajni kalendar je najdragoceniji dio naše kulturne baštine i najrječitije svjedočanstvo dugovječnosti mnogih naših znanja.On je naše duhovno bogatstvo i, slobodno možemo reći, naša premoć, ponos i slika oplemenjenosti našeg života.S pravom je istaknuto da narod koji čuva svoje običaje-čuva sopstvenu budućnost. Zato i naša narodna poslovica kaže da je bolje da propadne selo nego običaj. Јer, običaji su najjači izraz i najupečatljiviji znak svakog naroda.

Pored dana koje je crkva odredila za praznovanje, pojedinci, čitave porodice, pa i pojedina sela ili krajevi imaju neke dane koje praznuju i u koje ne rade. To su naši preci, iz određenih razloga počeli da praznuju i to se pretvorilo u zavjet koji ima snagu crkvene zapovijesti. Takvi praznici su u našem narodu Blaga i Ognjena Marija, sveti Prokopije, sveti Јeremija itd. Praznovanje ovih dana toliko je ušlo u praksu, da to i ne treba menjati, jer su ti svetitelji na taj način postali zaštitnici onih koji ih praznuju. Neki od tih dana postali su i narodne i seoske preslave.