Subotica: Duboko oranje "izbacilo" crkvu iz 12. vijeka

Kada traktor pri dubokom oranju izbaci nešto zemlje, šuta, dijelove kostiju ili komadiće keramike, ratari na sjeveru Bačke znaju da se nalaze na mjestu gdje su prije hiljadu godina živjeli njihovi preci. Tako nešto se desilo u Kaponji, zaseoku sela Tavankut nadomak Subotice, kada je plug izbacio veliki kamen i cigle i arheolozima napravio novi posao. Temeljnim istraživanjem i iskopavanjem arheolozi subotičkog Gradskog muzeja i stručnjaci Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika pronašli su temelje crkve iz ranog srednjeg vijeka, dimenzija 15 puta osam metara, i 178 grobnih mjesta i isto toliko skeleta. Uz crkvu, o kojoj svjedoči i pisani dokument, nalazi se i nekropola, a arheolozi smatraju da je oko 70 odsto grobova uništeno oranjem, a zidane grobnice rovovima koje je vojska kopala 1999. godine. Poslije urađenih zaštitinih iskopavanja, raščišćen je teren i pronađeni su temelji crkve i zvonika na pročelju. - Iako još uvijek nismo utvrdili, crkva je vjerovatno imala više faza gradnje i dogradnje, a to ćemo saznati kada budemo otvorili temelj, ali najprije moramo istražiti grobove kako bismo fizički olakšali istraživanje - objašnjava Angneš Sekereš, kustos arheolog Gradskog muzeja. - Novčići mađarskih kraljeva Kalmana i Bele trećeg, koje smo pronašli govore da se radi o 12. vijeku. U jednom od grobova pronađena je igla za kačenje marame, kakva se koristila u 14. vijeku, što govori da je i poslije nestanka crkve nekropola i dalje korišćena. Grobovi su ukopani u sloj šuta što govori da je crkva bila srušena. Pronađene su i naušnice s-karike, karakteristične za 12. vijek, kao i ostaci tkanine i dva prstena. - Skeleti su ukopavani u obične grobne rake, a u pojedinim se vide ostaci drveta - dodaje kustos. - Prošle godine smo našli lobanju koja je imala tragove povreda od oštrog sječiva, a ove godine imamo lobanju sa povredom koja je trag okršaja jer tako velike frakture ne nastaju bezazlenim padom. Takođe, na pojedinim skeletima su uočene infekcije i anomalije na rebrima i kičmenim stubovim i zbog svega toga očekujemo još puno zanimljivih otkrića. Iskopavanje na Kaponji, kojim je zasada zahvaćena tek četvrtina nalazišta, jer najvjerovatnije postoji oko tri stotine grobova, izvodi se uz finansijsku pomoć Ministarstva kulture i grada Subotice. Lokalitet je ograđen, ali nema čuvara, te se dešavalo da ga ljudi sami posjete. Dok ga neki samo pogledaju, nekima su lobanje bile toliko zanimljive da su ih šutirali i u jednom trenu pokvarili sav trud i rad arheologa.